LUKE NAS POVEZUJU NA NOVI PUT SVILE: Kupovina terminala u Solunu i Pireju bio bi dobar poslovni potez

Elena Božić Talijan

14. 02. 2024. u 13:21

EKONOMSKI bi bilo izuzetno značajno da Srbija kupi delove luka Solun i Pirej, smatraju stručnjaci. Ovu nameru naše zemlje izneo je predsednik Aleksandar Vučić na otvaranju Srpsko-grčkog poslovnog foruma u ponedeljak u Palati "Srbija", kojem je prisustvovao i premijer Grčke Kirijakos Micotakis. On je istakao da je Srbija spremna da kupi određene kapacitete u lukama Solun i Pirej.

ЛУКЕ НАС ПОВЕЗУЈУ НА НОВИ ПУТ СВИЛЕ: Куповина терминала у Солуну и Пиреју био би добар пословни потез

Foto: Printskrin / Instagram

- Srbija će da izvozi sve više, mi moramo da imamo luku - istakao je Vučić. - Važno nam je da koristimo kapacitete Soluna i Pireja, čak i da kupimo deo luke, određene kapacitete pet do 10 odsto. Mi imamo pare, to nije problem. Nama je potrebno da imamo brži izvoz u svet i razgovarali smo o tome. Kada povećamo automobilsku proizvodnju, sa rudnicima, železarom, to će nam biti potrebno.

Govoreći o razvoju poslovnih veza Beograda i Atine, profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić ocenjuje da je najvažnija namera naše zemlje da kupi delove luka Solun i Pirej i podseća da je vekovni san Srbije da izađe na more. Kako objašnjava, to treba posmatrati u širem kontekstu, ne samo kao mogućnost za plasiranje naše robe, već i kao tranzitnu rutu koju će koristiti mnoge zemlje, a posebno Kina, jer su to njena ulazna vrata na evropsko tržište.

- Ovde posebno dolazi do značaja činjenica da je Kina kupila luku Pirej u Atini, što je njihova odskočna daska za ekonomski ulazak u EU - ukazuje Savić za "Novosti". - Za Srbiju je veoma važno da se nađe na evropskom putu svile Kine, zato što će najveći deo robe koja dolazi iz te zemlje prelaziti preko Srbije.

On ocenjuje da se naša zemlja adekvatno priprema za to vreme kroz projekat modernizacije pruge od mađarske granice do severnomakedonske granice, što je izuzetno važno. To je, kako dodaje, stvaranje dobrih pretpostavki za dolazak investitora.

- Što pre treba izgraditi taj evropski koridor i zbog naše robe i zbog tranzita - ističe Savić. - Onda će doći i investitori i to oni koji imaju visok stepen savremenih obrada proizvoda. Sve to će omogućiti veliki ekonomski napredak Srbije.

Prema njegovim rečima, infrastrukturni objekti su uvek značajni, iako možda ne daju rezultate u kratkom vremenskom roku, u dugom su izuzetno korisni. Kako navodi, Srbija je odabrana od strane Kineza kao ulazna vrata u Evropu.

- Investirali su u tri velike fabrike, imaju ozbiljne namere - ističe Savić. - Oni su postali lider u svetu, diktiraće svetski razvoj. Učićemo od njih, i mi i ceo svet. Uvek je dobro imati za ozbiljnog i dobrog partnera nekog poput Kine.

Govoreći o izlasku Srbije na more preko Luke Bar i mogućnosti da se to realizuje preko albanske luke Drač, što se pominjalo kao potencijalno rešenje, Savić ukazuje da su to više regionalni koridori i da treba uzeti u obzir i političke odnose.

- Postoji projekat za železničko povezivanje sa Albanijom, ali nisam siguran da tu kucamo na dobra vrata - smatra naš sagovornik. - Imamo problema sa Kosovom i Metohijom, i tu bi bilo teškoća kao i sa CEFTA sprorazumom. Što se tiče Luke Bar železnička veza postoji, ali je u lošem stanju, i ne verujem da mnogo robe ide tom prugom. I tu treba imati u vidu da su poremećeni politički odnosi.

Srbija, kako ističe, treba da se drži glavnog koridora od Evrope do Soluna i Atine.

I predsednik Građanske stranke Grka Srbije i Udruženja "Grci Srbije" Vasilios Provelegios ističe da je veoma bitno da Srbija kupi deo luke Solun ili Pirej.

- Logistika i transport koji Srbiji može da donese posedovanje terminala u ovim lukama, mogu da budu značajni za državu i njenu ekonomiju - rekao je Provelegios. - Nakon svih puteva koje je Srbija izgradila, kupovina terminala u luci je prirodan sled događaja i rasta ekonomskih potencijala Srbije.

OD LOGISTIKE DO ZELENE AGENDE

SRPSKO-GRČKI poslovni forum okupio je u ponedeljak u Palati "Srbija" više od 360 biznismena iz dve zemlje, iz oko 160 firmi koje dolaze iz različitih sektora. Vučić i Micotakis poručili su kompanijama da računaju na još snažniju podršku jačanju privrednih veza i ekonomske saradnje. U PKS ističu da kompanije mogu da sarađuju u svim oblastima, od logistike, građevine, infrastrukture, preko IT sektora i turizma, do zelene agende i cirkularne ekonomije.

Poslednjih godina, ali i početkom 20. veka pominjale su se različite mogućnosti izlaska Srbije na more. Istoričari ukazuju da su rešenja da naša zemlja dobije koridor do dela zapadne Albanije bila u opticaju od 1912. do 1918. godine.

I u čuvenih "14 tačaka" američkog predsednika Vudroa Vilsona iz 1918. godine, koje se odnose na principe koje treba primeniti u međunarodnim odnosima posle Prvog svetskog rata, u jednoj tački se navodi da se "Srbiji mora obezbediti slobodan i siguran prilaz moru". Ova ideja je ponovo oživela za vreme predsedničkog mandata Donalda Trampa i našla se u Sporazumu o normalizaciji ekonomskih odnosa između Beograda i Prištine, tzv. Vašingtonskom sporazumu. U dokumentu koji su septembra 2020. godine u Trampovom prisustvu potpisali predsednik Vučić i tadašnji premijer tzv. Kosova Avdulah Hoti, navodi se da će se "obe strane obavezati na zajedničku studiju o izvodljivosti o opcijama za povezivanje železničke infrastrukture Beograd - Priština sa morskom lukom na Jadranu".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!