POZORIŠNA KRITIKA: Strah i nada Ilde Geršner
JEDNA od najzanimljivijih pojava u savremenoj srpskoj dramaturgiji, koju često predstavljaju autorke je Jelena Kajgo, spisateljica i dramaturg, čije teme stoje na zdravim, životnim osnovama, bez modernih rukavaca, koji relativizuju tešku poruku.
I u komediji ("Rolerkoster"), a naročito u drami, kao što je predstava "Ilda Geršner" Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca, Kajgo polazi od stvarne situacije. Ovoga puta se radi o zameni identiteta, o prijateljstvu i hrabrosti mlade Ilde Geršner, koja je, tokom ratnih godina u vreme nacizma podarila svoje ime prijateljici Jevrejki i time joj spasla život.
Stevan Bodroža se opredelio za princip "manje je više", pa je razgranatu radnju, koja obiluje fašističkim surovostima nad zarobljenicima sveo na unutrašnji doživljaj navodne Ilde Geršner, medicinske sestre u nekoj minhenskoj ratnoj zatvorskoj bolnici.
Ana Kolanđeli, kao Marija Vajcman, alijas Ilda Geršner, u potpunosti je ispunila rediteljevu ideju, da se nekom vrstom poetskog uopštavanja izraza postigne i njegova univerzalnost. Do kraja i potpuno uronjena u sudbinu svoje junakinje, Ana Kolanđeli je bila i istinita, i potresna, njena tačna emocija je pokrivala, bez imalo patetike (što je zasluga i spisateljice) izvesnu predvidivost radnje, kao što se često dešava sa istinitim storijama. Šteta je da je reditelj nije skrenuo, bar malo, na Brehtov put, jer je ekspresionizam, kojim boji istoriju, davao mnogo povoda za to. Nadežda Jakovljević, na primer, kao mlada Ilda Geršner, devojka kojoj je to lično ime, koje deli sa drugaricom da bi je spasla, bila je mnogo bliža epskom teatru, na vrlo suptilan i posredan način, što brehtijanski teatar i zahteva. Ova mlada glumica ima u svom umetničkom izrazu zanimljivu dvojnost istinske nežnosti (zahvaljujući svom fragilnom izgledu), ali, u isto vreme, veoma upečatljive čvrstine i stamenosti kako emocije, tako i brehtovskog aktivizma, pa publika neprestano očekuje neki obrt, transformaciju, koju i dobija.
Dobrota, stradanje i shvatanje bespomoćnosti pred zlom, čine okosnicu igre Nadežde Jakovljević, Ilde Geršner, a hrabrost, srčanost, pa i dovitljivost su osobine Marije Vajcman, koju Ana Kolanđeli igra sa mnogo strasti i umeća. Dobru protivtežu joj čini muž, Tomas Milner, koga Nikola Milojević otpočetka postavlja kao intelektualca koji će izgubiti bitku sa ratnom olujom. Jasmina Dimitrijević igra punokrvnu, jarku bolničarku Ritu, dodajući ovoj antiratnoj dramskoj akciji neophodno opravdanje za tvrdnju da ništa nije crno/belo, ni zlo, ni dobro.
U svedenom, funkcionalnom dekoru Ane Kolbjanove i u tačnom kostimu Milice Kolarić, Bodroža je i u Mladenu Kneževiću (Kolja),Čedomiru Štajnu (Edvard Rihte), Mariji Rakočević (Elza Rihte), Nenadu Vuleviću (Hans), kao i u izuzetno zanimljivom majstoru scenskog pokreta, Miodragu Krčmariku, imao prave saradnike, koji su precizno doziranom ironijom postigli da se igra epoha, a da se, zapravo, radnja događa danas i uvek, svuda, a naročito ovde, kod nas, gde dobrote fali sve više, a sve manje se srećemo s njom.
NEOČEKIVANA IZJAVA BERBOKOVE O HARKOVSKOJ OBLASTI: Bolno priznanje nemačke ministarke
NEMAČKA ministarka spoljnih poslova Analena Berbok priznala je ozbiljne poteškoće za Oružane snage Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
18. 05. 2024. u 12:12
ZASTRAŠUJUĆE UPOZORENjE TRAMPA: Treći svetski rat bi mogao izbiti pre predsedničkih izbora u SAD
BIVŠI američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi za pet meseci preostalih do izbora u SAD mogao da izbije treći svetski rat zbog nesposobnosti aktuelnog američkog rukovodstva.
18. 05. 2024. u 09:45
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)