KAD JE KOMŠIJA BIO ROD: Zbirka eseja poznatih umetnika iz regiona podseća na prohujala vremena

D. Matović

23. 07. 2023. u 08:00

ZBIRKA eseja "Komšije" vodi čitaoce u svet prošlih vremena, kad su susedi bili prijatelji, porodica i oslonac. Kad su se komšije poznavale po imenu, kad su se delile radosti i tuge, teret života nosio s osmehom na licu, a nacionalna i verska pripadnost nisu bile prepreke.

КАД ЈЕ КОМШИЈА БИО РОД: Збирка есеја познатих уметника из региона подсећа на прохујала времена

Foto: Z. Knežević

Najnovije izdanje "Vukotić medije" govori i o tome šta je danas od svega toga ostalo. Tekstove su napisali poznati umetnici iz regiona, među kojima su: Ljubica Arsić, Dragan Velikić, Ante Tomić, Rajko Grlić, Jagoš Marković, Rade Šerbedžija, Mihailo Pantić, Ratko Božović, dr Nele Karajlić, Muharem Bazdulj...

- Komšije su bile važan deo života u zajednici koja više ne postoji - ističe kulturolog Ratko Božović. - I sve što je postojalo, toga više nema. Porodica je bila uporište komšijske uzajamnosti, bliskosti i solidarnosti. Bilo je to vreme kada se kućna vrata nisu zaključavala, a komšije su doživljavane kao "rod rođeni". Njihovi gotovo ustaljeni susreti bili su alternativa dosadnom i obezličenom svakodnevlju....

Jagoš Marković, Foto Tanjug

 

Iskustva autora iz Srbije, Hrvatske, BiH i drugih delova nekadašnje Jugoslavije, prepliću se i stvaraju sliku života u regionu. U svojoj priči Tanja Stupar Trifunović opisuje odlazak u porodičnu seosku kuću koja krije velike tajne i u kojoj otvaraju vrata čekajući komšiluk "da dođe, da zaviri, da vidi šta sve ima unutra, da sve o nama sazna što meni nije uspelo".

Dok na sebi svojstven način Muharem Bazdulj, u tekstu koji je priložio ovoj hrestomatiji podseća:

- Ima ona anegdota iz Haškog tribunala gde jedan svedok za nekog optuženog kaže bio je dobar komšija, a onda se odao genocidu.

ŠTA NAM SE DOGODILO

U PRIČI "Komšije, ponovo" Rade Šerbedžija traga za odgovorom na pitanje "kako su se to naši narodi, koji su se do juče grlili i ljubili zaogrnuti u imaginarni plašt bratstva i jedinstva, preko noći pretvorili u zaklete neprijatelje".

- Šta se dogodilo tim našim komšijama da su tako brzo zaboravili sve one ljubavi i prijateljstva kojima su se zasipali od 1945, pa sve do početka devedesetih - pita se Šerbedžija. - Povesničari pišu o tome velike knjige i one se drastično razlikuju, opisujući iste događaje na drugačiji način.

Jugoslavija je, piše Gojko Božović, nestala pre 30 godina, a mi se i dalje ponašamo kao da živimo među njenim ruševinama:

- Niti smo u stanju da prevladamo prošlost, niti smo u stanju da otvoreno razgovaramo, niti preispitujemo sebe. Kriza s kojom je nestala Jugoslavija prelila se na najveći deo njenog geografskog prostora i u decenijama kada je odavno nema. Vreme koje je proteklo nije smanjilo potencijal nesporazuma i nerazumevanja.

Foto: Printskrin

 

Osim osećanja nostalgije, knjiga "Komšije" dotiče i univerzalne teme kao što su ljubav, prijateljstvo, empatija i suočavanje sa teškoćama života. Pisci su preneli lična osećanja povodom raspada SFRJ, kao i lepe uspomene iz prohujalih vremena. Karajlić je napisao priču o komšiji koji je iz Sarajeva otišao da živi u Kvebek, dok je Petar Peca Popović priču o raspadu države naslovio "Pamtim samo sretne dane".

- I danas mogu da kažem bez imalo patetike, sa iskrenošću zbilje radi: bivša Jugoslavija je moj najlepši kulturni prostor. Moja porodica, moja otvorena i razigrana scena. Prijateljska. Dobromisleća. Toplog srca i meke duše - ovako počinje priča Jagoša Markovića koju je naslovio "Sve je to moja scena". - U meni srećno žive sva vremena. I Podgorica. I Dubrovnik, i Tuzla, i Beograd, i Sombor, i Rijeka...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024