BOLNE TAČKE NAŠEG DRUŠTVA: Obeleženo devet decenija od rođenja velikog srpskog pisca Slobodana Selenića
DEVET decenija od rođenja velikog pisca Slobodana Selenića (1933-1995) obeleženo je u sali "Vasko Popa" gde su govorili Vladan Bajčeta, Marko Avramović i Igor Perišić.
U svim romanima Selenić se opsesivno bavio velikim društveno-političkim preokretom koji je nastupio sa dolaskom Komunističke partije na vlast i porazom srpske građanske klase, rekao je Bajčeta, i dodao:
- Pripadajući na neki način i jednom i drugom svetu prema porodičnom poreklu, ali i vlastitim opredeljenjima, Selenić je izuzetno dobro upoznao sukobljene strane i sa vanrednom pripovedačkom umešnošću predočio njihov sudar u prestonici socijalističke Jugoslavije. Mimoišao ga je, pritom, sirenski zov postmodernističke tekstualne kombinatorike i pisao je dela sa likovima od krvi i mesa, neverovatne životnosti i uverljivosti. Jezička virtuoznost oličena u višeglasju i autentičnosti regionalnih govora, slenga i svih ostalih varijeteta kojima je oblikovao njihove tragične sudbine nije bila viđena do tada u srpskoj književnosti, izuzev donekle u romanima Dragoslava Mihailovića.
Podsećajući da je Selenić tokom nekoliko poslednjih godina života, u vreme jugoslovenske krize, uložio svesrdan intelektualni napor da pruži doprinos što bezbolnijem izlasku iz nepovoljnih istorijskih okolnosti, Bajčeta je rekao:
- Svedočanstva svojih nastojanja sakupio je u knjizi publicističkih tekstova "Iskorak u stvarnost" (1995), čiji izlazak iz štampe nije dočekao. Bio je učesnik srpsko-slovenačkih razgovora u jesen 1987, održanih u prvoj etapi u Ljubljani, a zatim i u Beogradu, sa težnjom da se rasvetli položaj republike koja će prva istupiti iz federativne zajednice. Učestvovao je i u razgovorima srpskih i hrvatskih intelektualaca u Zagrebu 1993, posvećenim mogućnostima pacifikovanja zaoštrenog sukoba dveju osovinskih republika Jugoslavije; a zatim i na susretu pisaca u Beču u organizaciji "Inicijative za hrvatsko-muslimansko-srpski mirovni dijalog". Potpisivao je veliki broj proglasa, javnih apela, peticija i svih drugih pokušaja da se politički radikalizam, a kasnije i ratni ishod sučeljenih strana, što pre i što bezbolnije stiša.
Iako je prošlo devet decenija od rođenja i skoro tri decenije od njegove smrti, teme kojima se ovaj pisac opsesivno bavio u svojim, i za njegovog života, a čini se i danas, veoma čitanim romanima i dalje su u žiži naše kulturne, društvene i političke javnosti, možda čak i više nego što su to bile u trenutku kada se ovaj pisac na njih osvrnuo, naglasio je Marko Avramović:
Plitki grobovi
SELENIĆ je veliki dramski pisac u romanu gde je postigao ono o čemu većina književnika teži, a to je da su ga podjednako voleli i publika i kritika. Pored ostalog, njegov opsesivni motiv bili su plitki grobovi. Preko upečatljivih slika on je uspeo da dočara srpska stradanja koja nismo, s jedne strane dovoljno duboko upamtili, dok bi, s druge strane, takva povlašćena mesta Selenićeve proze trebalo da nas opominju da nam se sličan udes više nikada ne ponovi - rekao je Igor Perišić.
- U pitanju su odnosi Srbije i Evrope, koju je ovaj autor najizrazitije tematizovao u svom možda i najpoznatijem romanu "Očevi i oci", zatim srpsko-albanski odnosi i kosovsko pitanje kojih se on dotiče u nagradom nagrađenom romanu "Prijatelji", pa zatim genocid u NDH i odnos prema ovom teškom nasleđu, kako u našoj tako i u hrvatskoj sredini, što je u središtu pažnje romana Timor mortis i recimo još, ratovi za jugoslovensko nasleđe koje je Selenić među prvima uveo u srpsku književnost u svom poslednjem za života objavljenom delu "Ubistvo s predumišljajem". Potvrđuje se stoga da je ovaj romansijer bio izrazito senzibilan za neuralgične tačke našeg društva, ne prezajući da na njih u svojim knjigama na izuzetno visokom zanatskom nivou da neposredan, i kako se danas ispostavlja, trajan odgovor.
Preporučujemo
LIKOVI NA MARGINI: Tea Obreht, američka književnica , Gostovala u "Laguni"
23. 10. 2023. u 15:27
KUNDERA JE GOVORIO O APSURDU ŽIVOTA I RADOSTI ŽIVLjENjA: Gost iz Francuske
23. 10. 2023. u 15:03
DETALjNI REZULTATI: Kako su glasali žiri i publika na Evroviziji - Švajcarska pobedila, Srbija na 17. mestu
POBEDU na 68. Pesmi Evrovizije odneo je predstavnik Švajcarske Nemo sa pesmom The code, dok se naša Teya Dora našla na 17. poziciji sa 54 osvojena boda.
12. 05. 2024. u 06:55
NEĆE JEZIK NEGO PRAVO Gruhonjić se zbunio, pa spomenuo zločinca: Zovem se Dinko Šakić (VIDEO)
DINKO Gruhonjić gostovao je na bosanskom N1 gde je ponovo pomenuo Dinka Šakića.
11. 05. 2024. u 21:54
AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNjIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!
Spremite se za putovanje kroz tamni podzemni svet za koji do sada niste znali.
09. 05. 2024. u 11:33
Komentari (0)