DNEVNIK ZABLUDA: Nova paradigma u porti Vaznesenjske crkve
Na Uskrs, 6. aprila 1941. nemački bombarderi zasuli su bombama našu prestonicu, sravnivši sa zemljom mnoge stambene i javne zgrade.
Tog prvog dana agresije na Jugoslaviju bačene bombe su u porti Vaznesenjske crkve ubile 180 Beograđana. Asocijacija srpskih arhitekata predložila je Srpskoj pravoslavnoj crkvi da na osamdesetogodišnjicu stradanja 2021. bude podignuto spomen-obeležje žrtvama u porti hrama, a da za tu priliku bude raspisan neanonimni arhitektonski konkurs. Pošto je Crkva inicijativu prihvatila, neočekivano je njenu realizaciju usmerila drugom udruženju arhitekata. Konkurs je sproveden, a pristigli radovi su javno predstavljeni, na iznenađenje, u naosu hrama koji je mesto molitve i liturgije, a ne javna galerija. Ali, koje su poruke ovog nesvakidašnjeg arhitektonskog nadmetanja?
Po prvi put je u arhitektonskom konkursu odstupljeno od osnovnog pravila anonimnosti. Iako rezultati još nisu poznati, javno su izloženi potpisani radovi, a učesnicima je dat dodatni rok da isprave i izmene rešenja, čak i ugledajući se na druge autore, utičući tako na kvalitet pojedinih radova i objektivnost rada žirija. Dalje, konkursnim uslovima svim učesnicima postavljen je neuobičajen zahtev da poklone svoje projekte crkvi, ustupajući joj autorska prava, a nagrada prvoplasiranom je sticanje časti i "potencijalnog prava da bude angažovan u realizaciji objekta".
Međutim, ovaj konkurs zabrinjava namerom da se iza ideje spomenika žrtvama bombardovanja izgradi i drugi hram u porti Vaznesenjskog, iste strukture i značajnih dimenzija?! Konkursnim uslovima tražen je novi objekat sa "oltarskim prostorom za bogosluženje najmanje pet sveštenih lica, sa vanoltarskim prostorom za boravak 200 i tremom za 300 lica"! Radi se o novoj paradigmi gde se u okviru jedne crkvene porte, suprotno kanonu, predviđa gradnja još jednog velikog hrama, konkurentnog postojećem. U novom hramu biće izgrađena i kripta, bez obzira na to što u njoj neće biti pohranjena tela stradalnika. Eventualna muzejska postavka u kripti bila bi sekularni objekat, u suprotnosti sa sakralnim karakterom hrama.
Dvadesetak izloženih arhitektonskih radova pokreće temeljna pitanja srpskog pravoslavnog graditeljstva. Odgovarajući na konkursne uslove, učesnici su predstavili galimatijas rešenja i simbola. Autori su se izrazili različitim arhitektonskim jezicima: tradicionalističkim, konceptualističkim, modernističkim, tehno-dizajnom, kontekstualizmom. Među ponuđenim rešenjima nalaze se i ona neočekivana: sinagoga, turbe, hinduistički hram, islamska ornamentika, romanički plan, autobusko stajalište, galerija, pa čak i saj-faj filmska scenografija. Za razliku od starog hrama, nova rešenja predlažu energetski efikasne građevine, a da su došla neka nova vremena, povrh svega svedoči satelitska antena poodavno postavljena na tornju zaštićenog objekta Vaznesenjske crkve.
UŽAS NA DUNAVU: Sudarila se dva broda, ima mrtvih, traga se za nestalima
DVE osobe su poginule, a pet se vodi kao nestalo kada su se dva broda sudarila na Dunavu, kod mađarskog grada Veroce, oko 50 kilometara severno od Budimpešte, saopštila je danas policija.
19. 05. 2024. u 12:04
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (1)