ISTORIJA, LJUBAV I INTRIGE: "TV Novosti" na snimanju serije "Jugoslovenka" - novo ostvarenje autora i reditelja Romana Majetića

JELENA BANjANIN

26. 10. 2020. u 18:35

ISTORIJSKO-ljubavna drama "Jugoslovenka" već posle prvih epizoda (Pink, radnim danima u 20.00) ima visoku gledanost i pobuđuje pažnju publike, jer govori o epohi od pre jednog veka, prepunoj prelomnih događaja i snažnih sudbina.

ИСТОРИЈА, ЉУБАВ И ИНТРИГЕ: ТВ Новости на снимању серије Југословенка - ново остварење аутора и редитеља Романа Мајетића

Foto Vojislav Danilov

Novo ostvarenje autora i reditelja Romana Majetića i producenta Željka Mitrovića spin-of je "Crvenog meseca", ali je na dobrom putu da nadmaši njegovu popularnost. U 140 epizoda mešaju se intrige, ljubavi, istorija... Dok publika već gleda epizode koje prate dramatične istorijske trenutke 1916, snimljene u bogatoj scenografiji i sa raskošnim kostimima, ekipa serije neumorno snima nove scene.

Posle nekoliko nedelja na hrvatskom ostrvu Hvar, koje je "glumilo" Krf, snimanje je nastavljeno u kompleksu Pinkovih studija u Šimanovcima. Za potrebe "Crvenog meseca" tamo je izgrađen Beograd u malom, sa više od 6000 kvadrata fasada i kaldrmisanim ulicama dužim od kilometra. Opremljeno je više od 20 enterijera, a sašiveno je oko hiljadu kostima. Deo ovih resursa koristi se i u snimanju "Jugoslovenke", čiji budžet iznosi oko četiri miliona evra.

Foto Vojislav Danilov

Da se radi "punom parom" uverila se i ekipa "TV novosti" koja je posetila set "Jugoslovenke".

Pod neobično vedrim oktobarskim nebom radnici užurbano podižu nove fasade. Dok sa jedne strane "niče" zgrada, na drugoj je već podignuta replika kamenih zidina Krfa. Aleksandra Elčić, rediteljka druge ekipe, postavlja scenu, 214. po redu. Članovi tima sklanjaju tragove savremenosti, dodaju starinske fenjere, čaše i flaše, u kafani "Dva limuna". Srpska vojska u različitim uniformama, civili u odelima i žene u narodnoj nošnji sede u kafani ili šetaju trgom. Jedan od vojnika za uzde drži dva punokrvna lipicanera, čija se tamna dlaka presijava na suncu. Jedan je potpuno crn i miran, a drugi, sa belom zvezdom na čelu, reaguje na svaki šum i pokret na setu.

Rediteljka Aleksandra Elčić i Ivana Dudić, Foto Vojislav Danilov

Po komandi rediteljke, na trg stupaju baronica Sofija Baumen (Ivana Dudić) i gospođica Kosana (Jovana Milovanović) i nailaze na bolničarku Mariju (Anita Stojadinović).

- Dobar dan, gospođice Sofija - reče bolničarka.

- Obično se udovice ne oslovljavaju sa "gospođice". Mada bih ja to volela, pa je sve u redu.

Dušan Kaličanin, Foto Vojislav Danilov

Da vas upoznam, ovo je gospođica Kosana, koja od sutra počinje da radi u službi na Dvoru.

Nju možete da oslovljavate sa gospođice, jer zaista jeste - ljubazno će Sofija, te ukratko objasni Kosani da u bolničarki Mariji naši ranjenici vide anđela čuvara, koji o njima brine i danju i noću.

- Stop! Ovu scenu smo kupili. Hvala vam! - čuo se sa motorole glas rediteljke Aleksandre Elčić. Ispraćena sa svog poslednjeg seta ovacijama, mlada glumica Anita Stojandinović se svima zahvalila i poželela sreću.

Dobro poznat lik iz "Crvenog meseca", Sofija Baumen, imaće zapaženo mesto i u nastavku, ali bez supruga Nikole Stanimirovića (Miloš Đurović), koji je poginuo tokom rata.

- Sofija je izgubila muža, oficira Stanimirovića, prilikom prelaska na Krf. To je nateralo da bude mnogo jača i okrutnija. Uz sve gubitke koje je imala u životu, Sofija sad ima samo jedan cilj - da pomogne svom narodu i državi da uspeju u nameri da oforme Jugoslaviju - u dahu govori glumica Ivana Dudić. - Svako ima različita viđenja te Jugoslavije, koja je nekome mnogo donela, a nekome mnogo oduzela. U tim istorijskim okolnostima Jugoslavija je bila odlično rešenje da se bratski narodi ujedine. Prvi svetski rat preživeli smo sa mnogo gubitaka i mislim da je jedini način bio da se svi ujedinimo, kako bismo na kraju pobedili. "Jugoslovenka" će, verujem, pomoći onima koji nisu voleli ili verovali u Jugoslaviju da se bliže upoznaju sa različitim aspektima te ideje.

Foto Vojislav Danilov

Na kraju "Crvenog meseca" Sofija je izgubila bebu, ostala bez oca, bake i majke. Zbog ovoga je, objašnjava Dudićeva, njena junakinja postala povezanija sa Kosanom, koja takođe nema nikog svog na svetu.

- Kosana je mlađa Sofija, samo što nema poreklo kakvo je imala moja junakinja. Sofija je Kosanin mentor, finansijski je pomaže da završi Sorbonu. Kosanu muče ljubav, služba, hraniteljska porodica Ristić... Zato su njih dve toliko važne jedna drugoj - zaključuje Ivana Dudić.

Fiktivni deo priče "Jugoslovenke" fokusiran je na dve porodice - Pavlović i Ristić. Staru beogradsku porodicu Pavlović, uglednu i nekada imućnu, u kojoj su osnovne vrednosti čast i poštenje, čine Nemanja (Boris Komnenić), Irina (Branka Pujić) i sin Vuk (Dušan Matejić), koji je veren Jelenom Ristić. Porodica Ristić, pak, ne preza da iskoristi nove okolnosti - kada se poslovni uspesi zasnivaju na korupciji, zakulisnim igrama i političkim vezama. Članovi porodice Ristić su Dimitrije (Dragan Vujić Vujke), Milica (Jana Milić Ilić), Jelena (Tamara Šustić), Stefan (Stefan Radonjić) i njihova usvojena ćerka Kosana.

- Kosana je imala tu nesreću da je odgaja porodica Ristić, koja predstavlja sve loše tog vremena. Oni su, možemo reći savremenim terminom, ratni profiteri. Sa druge strane, porodica Pavlović je oličenje čistote i iskrenosti tog vremena. Kosana se sklanja od Vuka baš zbog njegove i Jelenine veze, ali ih možda iza ugla čeka romansa - zagonetna je Jovana Milovanović, koja priznaje da je junakinja koju tumači mistična jer ne zna svoje poreklo.

- Kosana je siroče, ne zna ko su joj roditelji, ali stalno sa sobom nosi ogrlicu koja će joj pomoći da sazna ko su joj otac i majka. Ona je pametna, zrela i svesna vremena u kom živi, ali i dalje u ponečemu naivna. Vratila se svom narodu iz želje da mu pomogne u vreme kolektivne depresije, beznađa, velikih gubitaka, ali i pronalaženja nacionalnog osećaja.

Anita Stojadinović, Foto Vojislav Danilov

Kada čovek ode iz domovine, jedino što mu ostaje je istorija, kultura i tradicija koje nosi u sebi.

Istorijski deo priče bavi se odnosom između oficira, Vlade i Dvora. Prateći rasplet, videćemo događaje na ratištu, ulogu srpske vojske u proboju Solunskog fronta, kao i šta se dešavalo nakon oslobođenja zemlje. Major Ljubomir Vulović, koga tumači Dušan Kaličanin, jedan je od istorijskih likova koji se pojavljuju u "Jugoslovenki".

- Sve što su ljudi radili u to vreme, koje je bilo teško, ako ne i najteže u našoj istoriji, činili su sa mnogo hrabrosti i odlučnosti, što je za svako poštovanje. Možemo polemisati da li su bila ispravna njihova ubeđenja, kojima su nesumnjivo bili odani do kraja. Ljudi su sve manje potpuno posvećeni nečemu i spremni na žrtvu ili trpljenje - zapaža Kaličanin.

- Pored onog što iz istorije znamo o Vulovićevom poslu, političkim intrigama i stavovima, više me je zanimalo da saznam o njegovom privatnom životu. Pronašao sam intervjue njegovih indirektnih potomaka i priče o njemu, te saznao da je major bio izuzetno strog, inteligentan, moćan i neustrašiv. Fantastičan je i njegov odnos sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom (Slaviša Čurović). Obojica su bili individualisti koji su se međusobno veoma uvažavali.

Mitra Mladenović, Foto Vojislav Danilov

Dok je ekipa "TV novosti" odlazila sa jednog seta na drugi, u hodniku ispred garderobe začuo se glas Ivane Dudić koja je pevala stihove čuvene pesme Lepe Brene - "Ja sam Jugoslovenka". U bogato dekorisanom studiju, odnosno salonskom stanu, za klavirom smo zatekli mladu glumicu Mitru Mladenović. Koju je melodiju njena junakinja Šarlot Kotijar svirala, ostaje nam da čujemo do kraja serijala "Jugoslovenka".

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina