ČUVENA NAUČNA INSTITUCIJA OSNOVANA PRE 70 GODINA: I u Srbiji se obeležava rođendan CERN-a
CERN, najveća i najznačajnija međunarodna naučna organizacija, ove godine proslavlja 70 godina od osnivanja i isto toliko godina vrhunskih dostignuća i doprinosa kako svetskoj nauci, tako i razvoju i primeni vrhunskih tehnoloških inovacija.
Srbija je takođe planirala obeležavanje 70. rođendana ove institucije, uglavnom kroz obrazovne aktivnosti.
Prof. dr Petar Adžić, naučni predstavnik Srbije u Savetu CERN-a, najavljuje seriju popularnih predavanja koja će biti otvorena za javnost i održavaće se svakog četvrtka, u 18 časova, u Kolarčevoj zadužbini, a prvo je na redu u četvrtak, 4. aprila. Kasnije u toku godine planira se organizacija jedne od čuvenih CERN-ovih izložbi koje su izuzetno cenjene i vrlo posećene u Evropi.
- Glavna ceremonija proslave na najvišem nivou održaće se 1. oktobra u CERN-u uz prisustvo najviših predstavnika država članica - kaže ovaj profesor. - Svoje prisustvo potvrdila je već predsednica Evropske komisije, a očekuje se i da ulogu glavnog domaćina preuzme predsednik Francuske Emanule Makron. Predsednik Srbije će, takođe, dobiti zvaničan poziv da prisustvuje ovoj ceremoniji.
On naglašava da su tokom cele godine planirane mnoge aktivnosti i događaji koji bi kroz istorijski pregled i prikaz podsetili ceo naučni i napredni svet bar na neka najveća dostignuća ove dominantne naučne međunarodne organizacije.
- Savet, najviše upravno telo CERN-a, preporučio je svim državana članicama da i u svojim sredinama obeleže ovu 2024. godinu organizacijom adekvatnih naučnih aktivnosti prvenstveno u popularizaciji nauke, kao što su izložbe, prezentacije i predavanja, javni skupovi... gde će uglavnom javnost moći da se upozna sa značajem naučnih dostignuća i direktnom njihovom koristi za mnoge segmente društva - ističe prof. Adžić.
Podsećajući na početke CERN-a, profesor Adžić navodi da je ova ustanova zvanično, svoju naučoistraživačku misiju započela 29. septembra 1954. godine, da je to bio pokušaj da se sačuva intelektualna elita Evrope i da se uspori odlazak u SAD vrhunskih evropskih naučnika, pre svega fizičara.
- Danas može da se kaže da je taj evropski projekt u potpunosti uspeo, jer je CERN već nekoliko decenija svetski lider u oblasti fizike visokih energija i u razvoju i primeni najnovijih tehnologija - ističe naš sagovornik. - Uspeh potvrđuje i činjenica da danas gotovo sve najznačajnije naučne institucije Amerike, Azije, Australije,... šalju svoje najbolje naučnike, inženjere i studente u CERN. Do sada, tu je radilo i stvaralo oko sedam dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Kao i veliki broj vrhunskih naučnika, oni su svojim izuzetnim dostignućima i obrazovnim aktivnostima ostavili dubok trag u istoriji CERN-a. Danas, to je međudržavna organizacija koju čine 23 evropske države i deset pridruženih članica. Srbija je bila poslednja država, 23. po redu koja se pridružila ovoj naučnoj porodici 2019. godine. Očekuje se da ove godine u punopravno članstvo budu primljene Estonija i Slovenija.
Profesor Adžić je uveren da će i narednih 70 godina CERN ostati veran jednom od svojih glavnih prioriteta, a to je nastavak istraživanja kroz najsloženije eksperimente koji bi omogućili bolje razumevanje sastava univerzuma, načina na koji on funkcioniše, kao i razotkrivanje tajni koje nas sprečavaju u tom izučavanju.
- U CERN-u se na gotovo idealan način preklapaju ili ujedinjuju rezultati osnovnih i primenjenih istraživanja koji zajedno često dovode do iniciranja, a onda i razvoja novih tehnologija - kaže prof. Adžić.
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)