PASOŠ ZA POTOMKE ŠPANSKIH BORACA? Pred 85. godišnjicu kraja građanskog rata, Madrid bi trebalo da odlučuje o Zakonu o demokratskom pamćenju

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

22. 01. 2021. u 12:00

PREDLOG Zakona o demokratskom pamćenju, čiji je nacrt Savet ministara Španije usvojio 15. septembra prošle godine, a koji, između ostalog, otvara prostor da potomci članova internacionalnih brigada koje su se borile u Španskom građanskom ratu dobiju državljanstvo ove zemlje, naći će se ove godine pred poslanicima. Tačno 85 godina od kraja rata.

ПАСОШ ЗА ПОТОМКЕ ШПАНСКИХ БОРАЦА? Пред 85. годишњицу краја грађанског рата, Мадрид би требало да одлучује о Закону о демократском памћењу

Foto "Vikipedija"

Kada će Parlament odlučivati o ovom propisu, koji je na javnoj raspravi, i kako će on izgledati, još se ne zna. Nacrt predviđa i iskopavanje masovnih grobnica širom Španije, identifikaciju ljudi koje je streljao Frankov režim, zabranu svih organizacija čiji je cilj veličanje frankizma, poništavanje presuda donetih za vreme generala Franka...

Glavni zagovornik je Pablo Iglesijas, potpredsednik španske vlade i lider levičarske koalicije "Unidas podemos". On je na svom tviter-nalogu objavio:

- Potomci pripadnika internacionalnih brigada koji su se borili za slobodu i protiv fašizma moći će da dobiju špansko državljanstvo.

U Udruženju "Španski borci 1936-1939", koje deluje u Srbiji, objašnjavaju da se ne zna koliko je potomaka španskih boraca danas u našoj zemlji, a koliko u drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Ipak, podsećaju na poruku koju su svojevremeno interbrigadistima uputili Huan Negrin, premijer Druge republike, i Dolores Ibaruri, legendarna La Pasionarija: "Kada nastupi mir, svi vi se možete vratiti u Španiju".

- Na šezdesetogodišnjicu rata, 1996, španske vlasti omogućile su dobijanje državljanstva borcima iz internacionalnih brigada, ali je uslov u početku bio da se odreknu matičnog državljanstva, zbog čega se, koliko znamo, niko iz Srbije nije prijavio. Kasnije su te odredbe menjane - kaže predsednik Udruženja Milo Petrović, koji je ujedno član čuvenog španskog Arhiva rata i izgnanstva (AGE).

Godine 2007. donet je Zakon o istorijskom pamćenju, koji nije stvorio u praksi uslove za rehabilitaciju žrtava, a Španija je, posle Kambodže, ostala zemlja sa najviše neekshumiranih masovnih grobnica na planeti. U njima su i dalje ostaci 115.000-130.000 žrtava frankizma, među kojima je i pesnik Federiko Garsija Lorka. Zbog toga je pokrenuta inicijativa da se donese Zakon o demokratskom pamćenju, za koji, kaže Petrović, postoji parlamentarna većina, ali o njemu prethodno treba da se izjasne institucije u kojima i dalje ima predstavnika prethodne desničarske vlade. Osim levičara, obašnjava, za zakon će sigurno glasati Katalonci i Baski.

- Zakon je već trebalo da se, do kraja 2020, nađe pred poslanicima, ali ga je sprečila pandemija. U članu 36, koji se odnosi na interbrigadiste, ne pominje se striktno državljanstvo za njihove potomke, ali je to pitanje razrađeno u javnoj raspravi i očekuje se u podzakonskim aktima - kaže Petrović.

Prema poslednjim podacima francuskog istraživača Erve Lemesla, u internacionalnim brigadama i drugim jedinicama republikanske vojske bilo je oko 1.900 dobrovoljaca iz Jugoslavije. Od toga, 48 odsto Hrvata, 23 odsto Slovenaca, 18 odsto Srba, 3,2 odsto Crnogoraca i 1,5 odsto Makedonaca. U redovima republikanaca bili su i Koča Popović, Peko Dapčević, Petar Drapšin, Kosta Nađ, Blagoje Parović, Lazar Udovički - otac Kori i Lenke, Branko Krsmanović, Veljko Vlahović...

- Na španskom ratištu poginulo je između 550 i 600 "jugoslovenskih Španaca", još oko 300 u Francuskom pokretu otpora i u nemačkim, mađarskim i drugim logorima, i oko 130 u NOB - kaže Petrović.

NEKI SE VEĆ PRIJAVLjUJU

U AMBASADI Kraljevine Španije, za "Novosti", su potvrdili da je nacrt Zakona o demokratskom pamćenju odobren i da o njemu još traje javna rasprava.

- On mora biti u skladu sa svim zakonskim propisima i procedurama, mora se vratiti u Savet ministara na novo čitanje, a potom ide u Parlament pred poslanike. Trenutni nacrt ne uključuje bilo koju klauzulu u vezi sa sticanjem državljanstva za potomke "brigadista". Ipak, strani članovi Internacionalnih brigada već se prijavljuju za špansko državljanstvo - navodi se u odgovoru Ambasade Španije "Novostima".

NAJMLAĐI IMAO 15 GODINA

NAJMLAĐI borac iz Srbije bio je petnaestogodišnji Stevan Varga, koji je otišao sa ocem Ištvanom. Ištvan je poginuo posle dva meseca, dok je sin najpre bio kurir Glavnog štaba republikanaca, pa borac. Prošao je francuski, nemački i mađarski logor i na kraju, pod optužbom da je ibeovac, završio na Golom otoku. Preminuo je 1988. u Mariboru. Najmlađi jugoslovenski borac bio je Pero Simičić iz Rijeke, takođe petnaestogodišnjak, pristigao iz SAD. Umro je u aprilu 2014. Poslednji Srbin španski borac, Milojko Teofilović, umro je u aprilu 2009, u Kaliforniji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAKVA KLOPKA: Ovako je policija nadmudrila huligane i pohapsila aktere velike tuče navijača pred večiti derbi (FOTO/VIDEO)