DANAK POSLE KOVIDA: Ovo su posledice korone koje ćemo tek osetiti (FOTO)

Novosti online

26. 02. 2021. u 21:32

KORONA virus u Srbiji i dalje besni, a slična situacija je i u celom svetu.

ДАНАК ПОСЛЕ КОВИДА: Ово су последице короне које ћемо тек осетити (ФОТО)

Foto: Depositphotos

Žrtava je mnogo, opet se razmišlja o pooštravanju mera, vodi se borba za nabavku vakcina, građani se pozivaju na vakcinaciju – jedini tračak nade da se ova pandemija u dogledno vreme može obuzdati. Međutim, sve je veća bojazan da ćemo sa ozbiljnim posledicama ove pošasti po opšte zdravlje stanovništva tek morati da se sučimo, jer nije tajna da zbog kovida-19 veliki broj građana ne ide kod lekara osim u krajnjoj nuždi ili ako sumnja na koronu. Mnogi lekari zbog toga strahuju da ćemo ubrzo imati povećan broj karcinoma otkrivenih u kasnoj fazi, kada više ne može mnogo toga da se uradi, zapuštene hronične bolesti, pokvarene zube i narušeno mentalno zdravlje.

Pitali smo naše stručnjake koliko je strah od odlaska kod lekara u vreme korone uticao na to da zanemarimo svoje zdravlje, zaboravimo na preventivne i kontrolne preglede, a ponekad i na obaveznu terapiju?

PROF. DR PETAR OTAŠEVIĆ, UPRAVNIK KLINIKE ZA KARDIOLOGIJU INSTITUTA ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI „DEDINjE“: RIZIK OD ZARAZE MANjI JE OD RIZIKA POGORŠANjA OSNOVNE BOLESTI

- U ranoj fazi pandemije je ceo zdravstveni sistem bio uključen u borbu protiv kovida-19 tako da je broj termina za ambulante preglede bio značajno smanjen. Nakon toga, veliki broj bolesnika izbegavao je da dolazi na redovno zakazane kontrole zbog straha od zaraze iako je mogao nesmetano da ih obavlja. Posledice nedolaska na redovne kontrole mogu biti veoma negativne, jer na taj način nemamo uvida u stanje bolesnika, kao ni mogućnost korekcije teraoije ili upućivanja na dodatne dijagnostičke postupke. S toga apelujem na bolesnike da redovno dolaze kod svojih lekara, uz korišćenje svih mera epidmiološke zaštite, jer je potencijalni rizik od zaraze znatno manji od rizika pogoršanja osnovne bolesti. S obzirom na veliki odziv na vakcinaciju, verujem da će se situacija u doglednog budućnosti u potpunosti normalizovati, barem što se tiče dostupnosti i posećenost ambulantnih pregleda – ističe prof. dr Petar Otašević.

Foto: N. Skenderija

PROF. DR VESNA DIMITRIJEVIĆ SREĆKOVIĆ, INTERNISTA-ENDOKRINOLOG I PROFESORKA MEDICINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU: ZBOG STRESA IMAMO VIŠE AUTOIMUNIH BOLESTI

- Usled nekretanja, stresa i nepridržavanja dijete, kod određenog broja pacijenata došlo je do dobijanja na telesnoj težini što je sve uslovilo pogoršanje glikoregulacije, masnoća u krvi, skokova krvnog pritiska, povećanje parametara funkcije jetre i povećanog rizika za dijabetesne vaskularne komplikacije na malim i velikim krvnim sudovima – kaže doktorka Dimitrijević Srećković.

Naša sagovornica otkriva da je stanje stresa u protekloj godini kovida uticalo je na povećanje autoimunih bolesti, od kojih su najčešće dijagnostikovali hašimoto tireoiditis, čak i kod adolescenata i studenata. Hašimoto tireoiditis kod nekih je bio bez poremećaja funkcije štitase žlezde, a kod nekih se ispoljio kao hipertireoza ili hipotireoza.

- U vreme epidemije kovida -19 ograničeni su i smanjeni ambulantni pregledi u mnogim granama medicine, pa i kada se radi o endokrinološkim pacijentama. Ipak, ja svakodnevno obavljam konsultacije onlajn, preko telefonskoh poziva i poruka u kojima komentarišem laboratorijske analize koje mi pacijenti šalju ili koje mi stižu u ordinaciju .Na osnovu prispelih rezultata uključujem ili korigujem terapijsku dozu insulina, perooralnih preparata za lečenje dijabetesa, kao i preparata za lečenje povišene ili smanjene funkcije štitaste žlezde. Kod onih koji su preležali kovid i koji su primali kortikosteroidnu terapiju imali smo pogoršanje glikoregulacije, pa smo najteže pacijente nakon kovida hospitalizovali i korigovali insulinsku terapiju.

Foto: Depositphotos

 

DR SCI NATAŠA PEJČIĆ, DOKTOR MEDICINSKIH NAUKA-STOMATOLOGIJE: PRLjAVE MASKE OZBILjNO POGORŠALE ORALNO ZDRAVLjE

Istraživanje Instituta „Batut“ pokazuje da je manje od polovine stanovništva (45,6 odsto) u Srbiji procenilo stanje svojih zuba i usne duplje kao dobro, a da svaki deseti stanovnik Srbije, što je oko 700.000 ljudi, nema nijedan svoj zub. Znajući kakav je odnos naših građana prema oralnom zdravlju, opravdana je bojazan da zbog straha od odlaska kod zubara u godini za nama, ali i usled nošenja prljavih maski – situacija sada može biti samo još gora.

- Sama situacija sa pandemijom ukazuje na to da je smanjen broj pacijenata koji nemaju nikakve simptome i izbegavaju preventivne preglede. Samo pogoršanje stanja oralnog zdravlja je ono što najčešće dovodi pacijente kod stomatologa – kaže doktorka Pejčić.

Ona navodi da trenutno imaju povećan broj pacijenta koji se javljaju stomatologo zbog akutnih problema, kao što su bol i otok.

- Takođe, primećen je veći broj pacijenata koji se javljaju zbog problema sa desnima. Ovi problemi se mogu povezati i sa neadekvatnom upotrebom zaštitnih maski, odnosno dugotrajnim nošenjem i ne menjanjem jedne iste maske. Ovo posledično dovodi do remećenja oralne mikroflore i povećanja broja štetnih bakterija koja dalje dovode do razvoja oralnih oboljenja, u prvom redu karijesa i parodontopatije.

Foto: Novosti

DOC. DR IVANA STAŠEVIĆ KARLIČIĆ, PSIHIJATAR I VD DIREKTORA KLINIKE “DR LAZA LAZAREVIĆ”: SAVET I POMOĆ ZA SVE KOJI IMAJU PROBLEME SA MENTALNIM ZDRAVLjEM

Još 16.marta 2020. godine u Klinici „Dr Laza Lazarević” otvorena je Nacionalna linija za pružanje psihosocijalne pomoć. Linija 0800-309-309 otvorena je 24 sata, sedam dana u nedelji i tu rade profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja, te svi koji pozovu mogu dobiti relevantne i profesionalne savete stručnjaka potpuno besplatno, a takvih nije malo.

- Do sada je pomoć potražilo oko 12.000 građana iz cele Srbije. Inače, Klinika za psihijatrijske bolesti je jedina psihijatrijska ustanova koja se bavi zbrinjavanjem i lečenjem urgentnih, kao i svih drugih, stanja u psihijatriji i to 24 sata sedam dana u nedelji. Tokom jednog perioda prošle godine bila je jedina psihijatrijska ustanova na teritoriji grada Beograda koja nije imala prekid rada, kako u ambulantnom tako ni u hospitalnom zbrinjavanju i lečenju pacijenata – kaže doktorka Stašević Karličić.

Ona navodi da se na osnovu njihovog iskustva tokom pandemije stiče utisak da se većina građana uspešno nosi sa izazovima.

PRIM. DR ALEKSANDRA KOSTIĆ, GINEKOLOG I ENDOKRINOLOG: ZAHVALjUJUĆI VAKCINACIJI ŽENE OPET DOLAZE NA PREVENTIVNE PREGLEDE

- Sa početkom pandemije značajno je smanjen broj pacijentkinja koje su dolazile na preventivne ginekološke preglede. Trudnice su sve vreme pandemije dolazile uobičajenim tempom, osim ukoliko su i same bile zaražene kovidom. Sa smanjenjem broja zaraženih ali i zahvaljujući vakcinaciji, broj žena koje dolaze na preventivne preglede se značajno povećava – kaže doktorka Kostić.

PROF. DR VIOLETA MIHAILOVIĆ VUČINIĆ, DIREKTORKA KLINIKE ZA PULMOLOGIJU KCS: 1.000 KARCINOMA PLUĆA NIJE OTKRIVENO ZBOG NEODLASKA NA PREGLED

Procene pokazuju da je u Srbiji tokom 2020. godine, broj novodijagnostikovanih pacijenata od karcinoma pluća bio manji za 25 odsto u odnosu na 2019. godinu. To znači da više od 1.000 ljudi nije dijagnostikovano zbog pandemije izazvane virusom kovid – 19 jer se pacijenti ne javljaju lekaru čak ni kada osete određene simptome.

Aktuelna epidemija kovid -19 u Srbiji doživljava svoju kulminaciju, pa je sva pažnja opravdano prebačena na pacijente zaražene korona virusom. I pored toga što je percepcija zdravstvenih institucija promenjena, problem ostalih pacijenata ne bi trebalo da padnu u senku. Osobe koje imaju neko maligno oboljenje svakako su u povećanom riziku od kovid – 19 infekcije, a pogotovu oni koji imaju karcinom pluća, najčešći i najsmrtonosniji malignitet kako u svetu, tako i u našoj zemlji.

- Klinika za pulmologiju KC Srbije je vodeća ustanova za lečenje raka pluća u Srbiji sa više od 4.000 pacijenata. Ipak, zbog pandemije korona virusa smo u poslednjih godinu dana za četvrtinu manje dijagnostikovali karcinoma pluća nego prethodnih godina, što svakako nije dobro. Pored fokusa zdravstvenog sistema na lečenju korona virusa, manjem broju novodijagnostikovanih sigurno doprinosi i strah pacijenata da se ne zaraze - kaže prof. dr Violeta Mihailović Vučinić.

Foto D. Milovanović

(Blic)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

ZABRANA BRAKA PRE PUNOLETSTVA: Menja se Porodični zakon, sud više ne može da odobri venčanje maloletnicima