SVETSKA NAUKA I GODIŠNJICA PANDEMIJE: Virus i dalje zna više o nama nego mi o njemu

Ivana Kovačić - Dragana Matović

28. 02. 2021. u 08:00

KORONA koja je u Srbiji zvanično potvrđena 6. marta protekle godine, zaljuljala nam je živote iz temelja. I, po svemu sudeći, nema nameru da stane. Koliko ćemo čekati do tog dana kada vest više neće biti broj novoobolelih i onih koji su izgubili bitku sa opakim virusom, niko se ne usuđuje da izgovori.

СВЕТСКА НАУКА И ГОДИШЊИЦА ПАНДЕМИЈЕ: Вирус и даље зна више о нама него ми о њему

Arhiva

Do tada, svakodnevni život protiče u senci neumoljivih brojeva koji pokazuju porast zaraženih i umrlih. Ipak, isporukom prvih vakcina u januaru, stigla je i nada u početak kraja pandemije.

Posle godinu dana, rovovska borba protiv kovida preselila se na druga bojna polja: na nekoliko stotina punktova svakodnevno se vakcinišu na desetine hiljada građana, ali ni virus korone ne posustaje, i dalje nalazi puteve do stotina ljudi dnevno. Uprkos sve većem broju vakcinisanih (po broju onih koji su primili cepivo smo peti u svetu), stručnjaci u Srbiji upozoravaju na porast broja novozaraženih, na nove sojeve virusa, na neodgovorno ponašanje... Ima li kraja?

- Apsolutno se pokazalo da je ovaj virus potpuno drugačiji od drugih - kaže dr Ana Gligić, virusolog u penziji, za naš list. - Pokazao se i vrlo neobičan po načinju prenošenja, izmetnuo se u nešto slično gripu. Čačnuli smo na mesto gde ne treba i on se pokrenuo. Da ga eliminišemo iz prirode ne možemo, da zapalimo sve šume ne možemo. Nažalost, puno lutamo i dalje i ni po jednom pitanju o ovom virusu još nemamo zaključak. Neverovatno je kako je to čudo malo napravilo svetski problem. Istraživala sam mnoge viruse, ali ovaj me uvek prevari i pokaže neke druge osobine.

Foto AP

Broj vakcinisanih premašio je 1.300.000, broj revakcinisanih je veći od ukupnog zvaničnog broja zaraženih od početka pandemije (oko 450.000). I pored toga izgleda da smo još daleko od kolektivnog imuniteta.

- Naši lekari rade najbolje što mogu, ali neki građani pružaju otpor - smatra Ana Gligić. - Narod je željan života, ovo predugo traje, ali to što ne poštuje epidemiološka pravila pokazuje da mu nije stalo do života. Dok je virus u okruženju i imamo mnogo zaraženih moramo da se strpimo. Čak i oni koji su primili obe doze vakcine treba da nose maske sve dok ne padne broj novozaraženih makar na ispod hiljadu.

VUČIĆ: SRAMOTNA IDEJA ZVANIČNIKA EU

PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je šokiran idejom zvaničnika EU da se uvedu kovid-pasoši za građane.

- Tom odlukom gaze se evropske vrednosti i slobode, sloboda kretanja i sloboda izbora - rekao je Vučić za TV Prva. - Nastaće problem jer će mlađi hteti da se vakcinišu, zbog putovanja, a zbog toga se neće vakcinisati oni stariji.

Vučić je precizirao da je u pitanju besmislena, sramotna i antievropska odluka.

- Znam da su protiv toga bili Makron i Merkelova u početku, ali očigledno da je pritisak bio ogroman. Mi ćemo se vakcinisati, a oni nemaju vakcine. Onda ćemo mi njima da uvedemo kovid-pasoše, pa oni neće moći da dođu kod nas - rekao je Vučić.

Naučnici tvrde da je smrtnost od korone mala, statistika kaže oko jedan odsto. To je statistika, a ovaj virus voli velike brojeve. Od njih se, kao i od kovida, treba čuvati i sačuvati. Za godinu dana u Srbiji je, prema zvaničnim podacima, od kovida preminulo blizu 4.500 ljudi. Toliko je bilo mrtvih da su se sahrane održavale i nedeljom.

Bitku sa zarazom izgubilo je i više od 140 zdravstvenih radnika koji su radili u crvenim kovid-zonama, ali i oni koji nisu radili direktno sa obolelima od korone. Teško je izračunati koliko je lekara i medicinskog osoblja preležalo koronu. Zašto i u tome prednjačimo u odnosu na druge države u regionu pokušao je da nam objasni epidemiolog prim. dr Radmilo Petrović:

- Gubitak onih koji isceljuju zaražene u vreme svake epidemije je neminovnost. Setimo se samo da je epidemija variole vere koja je trajala samo tri meseca odnela dve medicinske sestre, jednu iz Beograda, drugu iz Čačka. Slažem se da je korona bila opaka prema našim medicinarima. Pretpostavljam da je na početku širenja virusa uzrok tome bio to što nisu imali adekvatnu opremu, ili je nisu koristili na pravilan način.

NULTI PACIJENT

BORBA Srbije sa koronom počela je pre nego što je ovaj virus stigao kod nas. Prvi slučaj oboljevanja od kovida 19 u svetu prijavljen je krajem 2019. godine u Kini, a do naše zemlje je "putovao" nešto više od četiri meseca. Prema zvaničnim podacima, novi virus je prvi put registrovan u Srbiji 6. marta, a otkriven je kod privrednika iz Bačke Palanke Igora Đantara (43).

KINA I RUSIJA PRVE POMOGLE

KINA je prva država koja je uputila pomoć našoj zemlji u vidu testova za detekciju virusa korona, medicinske opreme, a stigao je i tim iskusnih lekara. Uz njihovu stručnu pomoć Srbija, za razliku od drugih evropskih zemalja, uspela je da u taj prvi korak u borbi protiv korone zakorači spremno. Kineski lekari su davali instrukcije kako da se pripreme bolnice da bi lekari pružili pomoć što većem broju obolelih, da usavrše rano otkrivanje inficiranih virusom i primene adekvatne mere izolacije. Pomoć je stigla i iz Rusije: tim ruskih stručnjaka koje je predvodio general Mihail Černišev, bio je angažovan na dezinfikovanju ulica i trgova Beograda, Valjeva, Niša, Ćuprije, Kikinde... Norveška je donirala pet miliona evra, UAE zaštitnu opremu i respiratore, Turska - medicinska sredstva, EU je 25. marta odobrila da oko 94 miliona evra neutrošenih sredstava iz tekućih projekata i Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) bude iskorišćeno za prevenciju i suzbijanje posledica pandemije. Unicef je donirao respiratore, zaštitnu opremu...

Devet dana kasnije proglašeno je vanredno stanje na teritoriji cele države. Broj zaraženih svakodnevno je rastao, a 20. marta pacijent iz Kikinde prvi je podlegao opakoj zarazi. Uveden je policijski čas, prvi put na teritoriji Srbije posle Drugog svetskog rata. Uvođenje vanrednog stanja donelo je rigorozne mere: zatvorene su škole i vrtići, uvedena je nastava na daljinu, zatvorene su pijace, katanci na restoranima, zaustavljen je javni prevoz, zatvorene su granice. Svima je preporučena samoizolacija - bez okupljanja, bez poseta, bez izlazaka iz kuće bez preke potrebe kao što je odlazak u prodavnicu, apoteke, šetanje kućnih ljubimaca, bacanje smeća. Ograničeno je povećanje cena osnovnih životnih namirnica i zaštitne opreme, kao i kupovina zaštitne opreme na po 10 maski, 10 pari rukavica, dva veća ili pet manjih sredstava za dezinfekciju. Vrhunac restrikcija bilo je uvođenje policijskog časa i neprestana zabrana kretanja za starije od 65 godina. Oni su mogli napolje jednom nedeljno pre zore, kako bi obavili kupovinu.

Arhiva

PRIVREMENE BOLNICE

ZBOG porasta broja obolelih formirane su mnogobrojne privremene bolnice - na Beogradskom i Novosadskom sajmu, "Štark arena" i Sportski centar "Čair". Brzo i efikasno, bez pompe i drame, pod nadzorom pukovnika dr Radivoja Anđelkovića, za kratko vreme Beogradski sajam prilagođen je za lečenje lakše obolelih kovid pacijenata, a kada se epidemija u Srbiji zahuktala, gotovo preko noći i pod njegovim nadzorom sportska hala "Arena" pretvorena je u kovid-bolnicu. I to za mnogo teže bolesnike. Do otvaranja bolnica u Batajnici i Kruševcu, "Arena" je bila najveća kovid-bolnica na Balkanu. Štaviše, stroga pravila i vojnička disciplina rezultirale su time da se u "Areni", a ni na Beogradskom sajmu, nije zarazio nijedan zdravstveni radnik! A, samo u "Areni" je svakoga dana oko 200 zaposlenih.

- Za samo četiri dana uspeli smo da formiramo bolnicu na Sajmu u kojoj je bilo mesta za 3.500 ljudi - kaže nam pukovnik Anđelković, svojevremeno direktor ove, a sada i privremene bolnice u "Štark areni". - I "Arenu" smo u oktobru osposobili za samo četiri dana. Dan i noć se radilo. Radimo i sada bez prekida. Zdravstveni radnici su na ivici snaga, mnogi su otpočetka ovde, ovo dugo traje. Zaraženih je, nažalost, sve više, čini mi se da ćemo morati da sabijemo redove i to baš žestoko, jer je ovo što se trenutno dešava možda veći izazov nego na početku.

GLOBALNO

- LEPO je to što se nadamo da će u Srbiji doći do stvaranja kolektivnog imuniteta, ali ovaj virus ćemo pobediti samo ako ga iskorenimo na globalnom nivou - kaže epidemiolog Radmilo Petrović. - To ćemo postići uz solidarnost i odgovornost velikih i ključnih zemalja koje bi trebalo da doniraju vakcine siromašnim zemljama. I narod u siromašnoj Africi i Južnoj Americi, kao i drugim delovima sveta, mora da stekne imunitet. U suprotnom, postaće izvori novih žarišta, odakle će se virus širiti po svetu.

Srbija je april završila uz najduži policijski čas koji je trajao 83 sata, a otvoreno je još nekoliko privremenih kovid-bolnica - Dom studenata Medicinskog fakulteta u Nišu, Srednja medicinska škola Dva heroja u Novom Pazaru...

DRUGI TALAS

MESEC maj Srbija je dočekala ukidanjem vanrednog stanja i u atmosferi parlamentarnih izbora. Već u junu učinilo se da je virus korona počeo da se predaje, a restriktivne mere su pretočene u preporuke. Održan je fudbalski derbi između Crvene zvezde i Partizana, kom je prisustvovalo oko 16.000 gledalaca. Bio je to jedan od prvih sportskih događaja u Evropi pred publikom, a Srbija je dobila niz kritika zbog održavanja utakmice. Pokazalo se da se usred leta, kada mu po svim stručnim predviđanjima vreme nije, virus korona razmahao. Drugi talas epidemije bio je višestruko pogubniji od prvog. Prošao je mukotrpno, ali bez karantina, samoizolovanja i policijskog časa. U Srbiji su se javila žarišta virusa - u Novom Pazaru, Vranju, Leskovcu, Nišu, Beogradu...

TREĆI TALAS

VIRUS se u oktobru vratio u većoj snazi nego na proleće. Srbija je novembar dočekala sa 46.954 zaraženih, dok je zaključno sa poslednjim danom meseca registrovano ukupno 175.438 slučajeva zaraze. Samo u tih 30 dana novembra u Srbiji je zabeleženo više od 128.000 slučajeva obolelih. Tokom novembra registrovani su i dnevni rekordi zaraženih, a najviše pozitivnih bilo je 27. novembra, kada je potvrđeno 7.780 novih slučajeva.

BRITANSKI SOJ

KRAJEM januara u Srbiji je zvanično potvrđeno da je u cirkulaciji i britanski soj virusa korona. Stručnjaci su uvereni da ima i drugih, ali virusolozi još ne uspevaju da ih izoluju. Za britanski soj se veruje da je od "običnog" zarazniji čak 70 odsto. Nadležni poručuju da je razloga za brigu i dalje mnogo budući da se ovaj, kao i ostali sojevi, rapidno šire u Evropi, ali i u zemljama u našem okruženju.

Epidemiolog Predrag Kon upozoravao je da je mnogo više zaraženih nego što pokazuju podaci i da se zvanična brojka može pomnožiti sa 10 da bi se dobio približno tačan broj.

- Ako otkrijemo 6.000, tog dana je 60.000 - govorio je Kon upozoravajući da su kapaciteti u bolnicama popunjeni.

Arhiva

KOVID-BOLNICE

U KOVID-sistem ušle su mnoge bolnice u Srbiji, a pacijenti su iz Beograda prevoženi u zdravstvene ustanove u drugim gradovima. Ubrzo je otvorena nova kovid-bolnica u Batajnici, najveća u regionu, sagrađena za samo četiri meseca, a prvi pacijenti primljeni su 4. decembra. Druga nova kovid-bolnica otvorena je krajem istog meseca u Kruševcu.

- Želim da budem optimistična - kaže za "Novosti" dr Tatjana Adžić Vukičević, direktor kovid-bolnice u Batajnici. - Zahvaljujući vakcinaciji stvorićemo kolektivni imunitet i nadam se da ćemo to postići do kraja leta, a do tada, sudeći prema trenutnoj situaciji, bićemo u agoniji. Jednogodišnje iskustvo pokazalo je da ovo izuzetno agresivan i nepredvidiv virus koji ne prestaje da nas iznenađuje. Uprkos velikom iskustvu i predanom radu nas lekara, često smo u situaciji da sebe proglasimo nemoćnima.

Opuštanja nema, a razloga za brigu je mnogo. Krcata skijališta, kućne žurke i proslave, opuštanje vakcinisanih građana, lepo vreme prethodnih dana, širenje britanskog soja virusa - samo su neki od razloga koje članovi Kriznog štaba navode kao one zbog kojih Srbija danima beleži i više hiljada novoobolelih.

VAKCINACIJA

IAKO ohrabruje da je iz dana u dan sve veći broj vakcinisanih u našoj zemlji, tu se javlja paradoks - građani se odmah nakon vakcinacije masovno ne pridržavaju mera i često se zaražavaju. Državni sekretar u ministarstvu zdravlja dr Mirsad Đerlek zamolio je građane da ne potpadnu pod euforiju vakcinacije, i da se pridržavaju epidemioloških mera, jer još ima dosta do krajnjeg cilja - masovnog imuniteta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MOBI BANKA POSTAJE YETTEL BANK