SRPSKI NAUČNICI AMERIKU UČE O POŽARIMA U KALIFORNIJI: Čuveni univerziteti i mediji objavili studiju profesora

Branka Borisavljević

07. 03. 2021. u 11:20

REZULTATE njihovog istraživanja objavilo je više od 30 svetskih medijskih kuća, među njima i Rojters, "Vašington post", "Los Anđeles tajms", "Sajans dejli"...

СРПСКИ НАУЧНИЦИ АМЕРИКУ УЧЕ О ПОЖАРИМА У КАЛИФОРНИЈИ: Чувени универзитети и медији објавили студију професора

Foto AP

Ime Univerziteta u Beogradu, prof. dr Jelene Luković, sa Geografskog fakulteta, koja se bavi proučavanjem klimatskih promena, kao i njenih kolega prof. dr Dragan Blagojevića i mr Aleksandra Sekulića, sa Katedre za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta, osvanula su na stranicama Ujedinjenih nacija, Jejla, Harvarda, Američke geofizičke unije.

Ceo svet čuo je za naše naučnike, posle nedavnog objavljivanja njihovog istraživanja u prestižnom časopisu Geophysical research letters, u kojem su se bavili temom nastanka požara u Kaliforniji. Osim kvantifikacije kašnjenja početka kišne sezone od 27 dana, najvažniji rezultat istraživanja je otkriće uzroka toga.

STRUKA Prof. dr Jelena Luković, prof. dr Dragan Blagojević i mr Aleksandar Sekulić, Foto Privatna arhiva

- Početak kišne sezone u Kaliforniji, označen je progresijom aleutskog polja niskog vazdušnog pritiska prema jugu i povlačenjem polja visokog vazdušnog pritiska u centralnom i istočnom Pacifiku - objašnjava profesorka Luković.

- Međutim, u poslednjih nekoliko dekada uočili smo kašnjenje kretanja aleutske depresije prema jugu, što usmerava olujne trake preme državama Oregonu i Vašingtonu, ostavljajući Kaliforniju bez padavina gotovo čitav mesec. To kašnjenje direktno povećava dužinu trajanja sušne sezone koja je obično od aprila do oktobra, u uslovima mediteranske klime, koja karakteriše i Kaliforniju, a samim tim i sezone požara.

PRIZNANjE I ZA DRŽAVU

- NAŠA najveća radost je što smo uspeli da odgovorimo na jedno od istraživačkih pitanja kojem smo posvetili pet godina - ističe profesorka Luković.

- Promocaji rezultata došla je kao vid nagrade za trud koji smo uložili i lep je osećaj.

Njene kolege Blagojević i Sekulić kažu da pažnja medija i naučnih krugova prija u svakom smislu.

- Mnogo znači kada neko prepoznaje vrednost vašeg rada - navode naši naučnici.

- To je istovremeno i priznanje našoj zemlji, Univerzitetu u Beogradu i Građevinskom fakultetu. Sasvim dovoljno za još veću motivaciju da nastavimo.

Ona ističe da su rezultati istraživanja u skladu sa projekcijama klimatskih modela, koji pokazuju kraće trajanje kišne sezone u Kaliforniji do kraja ovog veka. Prof. Luković dodaje da se na osnovu toga može zaključiti da je reč i o ljudskom faktoru.

Foto AP

Prema rečima profesora Sekulića, pošto geografija pripada porodici geodisciplina, prirodna je bila saradnja dveju visokoškolskih ustanova. On navodi da su u ovom istraživanju povezane obrada i analiza prostornih podataka u vidu klimatskih podataka, odnosno karata i proučavanje promena na osnovu njih.

- Naš deo posla bila je primena matematičko-statističkih metoda u obradi i analizi vremenskih serija dnevnih i mesečnih klimatskih karata, sa ciljem da se kvantifikuju klimatske promene, odnosno kašnjenje početka kišne sezone u Kaliforniji - kaže profesor dr Blagojević.

- Inicijalno smo se bavili promenama u kišnoj sezoni. Došli smo do zaključka da kišna sezona kasni jedan mesec u proteklih 60 godina, pa počinje krajem novembra, a ne u oktobru. S obzirom na to da je novembar karakterističan po vetru koji duva sa mora na kopno, shvatili smo da je to ključni razlog nastanka sve češćih i dužih požara u Kaliforniji, sa ogromnim posledicama po stanovništvo i ekonomiju.

Tako da je ovo bio dodatni naučni doprinos na već pomenuto kašnjenje kišne sezone.

Profesor Sekulić otkriva da, posle Kalifornije, zajedno sa kolegom Blagojevićem, prikuplja podatke i radi preliminarne analize za celu Zapadnu obalu SAD, uključujući i države Oregon i Vašington, u želji da omoguće dublji uvid u mehanizme klimatskih promena. Uskoro će publikovati prvi set karata visoke rezolucije klimatskih elemenata za područje Srbije za poslednjih 20 godina, koji će biti besplatan i dostupan svima.

Tokom rada na studiji, koji je trajao pet godina, prof. Luković je u više navrata boravila na Univerzitetu Berkli, kod profesora Džona Čenga, kao gostujući istraživač i Fulbrajtov stipendista. Ona nastavlja saradnju sa poznatim američkim univerzitetom i trenutno radi istraživanje o uticaju klimatskih promena na aerodromsku infrastrukturu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije