USPOSTAVLJANJE POVERENJA S PAPOM: Srpska crkva s pažnjom je pratila istorijski susret rimskog biskupa i ruskog patrijarha na Kubi

Rade DRAGOVIĆ

06. 12. 2020. u 20:00

IMPRESIVNA proslava obeležavanja 1700. godišnjice Milanskog edikta koja je na najvišem nivou održana 2013. godine u Beogradu, Nišu i Podgorici, bila je jedinstvena prilika da u Srbiju dođe i poglavar rimokatoličke crkve.

УСПОСТАВЉАЊЕ ПОВЕРЕЊА С ПАПОМ: Српска црква с пажњом је пратила историјски сусрет римског бискупа и руског патријарха на Куби

Patrijarh Irinej

Njegovo prisustvo, uz poglavare drevnih patrijaršija - vaseljenske, jerusalimske i antiohijske, kao i ruskog i srpskog patrijarha, obeležavanju velikog jubileja obezbedila bi puni svehrišćanski nivo značajne ceremonije. Papa, međutim, nije došao u Srbiju, ali je domaća javnost, inače podeljena po ovom pitanju, mesecima pre konačne odluke odmeravala dobre i moguće loše strane te posete.

Da bi rimski episkop mogao da dođe u Niš tokom tek početnih koraka u organizaciji proslave nagovestili su još 2010. godine beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i zrenjaninski biskup Lasko Nemet.

U razgovoru s novinarima Hočevar i Nemet su potvrdili i da su o papinoj poseti već započeti poluzvanični razgovori, te da ranije izjave patrijarha Irineja, dok je bio na episkopskoj katedri u Nišu - da bi papin dolazak sa posebnim razlogom SPC pozdravila - daju ogromnu nadu da će do posete i doći.

PATRIJARH Irinej imao je smeo pristup ovom pitanju. U brojnim javnim istupima naglašavao je da se generalno ne protivi dolasku rimskog pape. Dosledan u svom stavu potencirao je da bi to bio izuzetno važan događaj za srpsku pravoslavnu i rimokatoličku crkvu, ali da bi morao biti dobro pripremljen, uz ispunjenje svih formalnih i podrazumevajućih uslova. Još kao episkop Niša - rodnog mesta cara Konstantina - Irinej je isticao da ne bi imao ništa protiv da papa dođe, a kao najbolje mesto navodio je baš Niš, kao mesto od univerzalnog hrišćanskog značaja.

Jedna od ideja sa kojom su država i Crkva još 2012. godine pristupile pripremi organizacije jubileja Milanskog edikta jeste i pokušaj da se u Nišu prvi put u istoriji sretnu pravoslavni patrijarsi sa šefom Svete stolice. Posebno važna figura u ovoj složenoj slagalici bio je ruski patrijarh Kiril, kao važan kontrateg vatikanskom poglavaru.

KONAČNU reč o ovom pitanju Vatikan je dao 2012. godine saopštenjem u kome je decidno navedeno da papa Benedikt Šesnaesti u planu svojih putovanja u 2013. godini ipak nema upisanu Srbiju.

Ovu odluku već početkom 2013. godine obrazložio je nadbiskup Orlando Antonini, apostolski nuncije u Beogradu.

- Imajući u vidu određene istorijske probleme, poseta pape Benedikta Nišu i obeležavanju 1.700 godina Milanskog edikta nije moguća - izjavio je Antonini za italijansku katoličku novinsku agenciju. - Ekumenizam je pitanje na kome u Srbiji još nije dovoljno urađeno, iako su prvi koraci pomirenja napravljeni. To potvrđuje i činjenica da je beogradski nadbiskup delegiran u organizacioni komitet za obeležavanje velikog jubileja.

Nadbiskup Antonini naglasio je da je reč o dugotrajnom istorijskom procesu.

- Mora se uspostaviti poverenje, stvoriti preduslovi, različite pozicije se moraju razjasniti, a pre svega potrebno je ponašati se u skladu sa ljubavlju prema bližnjem i sestrinskim odnosima - rekao je nadbiskup.

SRPSKA štampa tih dana je spekulisala da se pravi razlog papinog izostanka krije u dolasku ruskog patrijarha Kirila. Iako to nikada nije zvanično saopšteno, Moskovska patrijaršija navodno je pažljivo i diplomatski prenela organizatorima stav da još nije vreme za susret ruskog patrijarha i rimskog pape.

PRVO DIJALOG, PA RAZMIŠLjANjE

SVOJE viđenje o dolasku pape u Srbiju patrijarh Irinej saopštio je novinarima po stupanju na presto Svetog Save, januara 2010. godine.

- Možda je krajnje vreme da dođe do te posete. To bi bila prilika da jedni drugima kažemo šta imamo da kažemo, pa da i jedni i drugi posle toga možemo da razmislimo o svemu - kazao je tada patrijarh Irinej.

U duhu pomirenja i istinskog ekumenizma Njegova svetost je svoj stav i obrazložio:

- To bi bilo korak susreta i dragocen kontakt pravoslavne i rimokatoličke crkve. Od toga ne bi bilo štete, već samo koristi. Bez kontakata i razgovora ne može biti ni promena onoga što je ideal i interes - jedinstva hrišćanske crkve - kazao je Irinej.

Bez obzira na medijska viđenja razloga papinog izostanka, činjenica je i da je već početkom 2013. - godine Milanskog edikta, papa Benedikt Šesnaesti odstupio sa trona poglavara Rimokatoličke crkve. Njega će, kao što je poznato, zameniti kardinal Horhe Mario Bergoljo, koga će kao papu Franju izabrati rimokatolička Konklava u martu iste godine.

Prema dobrim običajima, u duhu saradnje i uzajamne hrišćanske ljubavi, patrijarh Irinej u ime SPC čestitao je Bergolju izbor za poglavara rimokatoličke crkve. Srpski prvojerarah u svojoj čestitki naglasio je i da očekuje da Vatikan neće menjati svoj principijelan stav po pitanju nelegalno proglašene kosovske nezavisnosti.

- Čvrsto izražavamo nadu da ćete i vi, Vaša svetosti, poput vašeg visokouvaženog prethodnika, tragajući za mirom i pravednošću, koji su preko potrebni ovom svetu, ostati na tragu bratoljubive i nepokolebljive podrške pravoslavnom srpskom narodu u njegovim izuzetnim naporima za očuvanje teritorijalne celovitosti države Srbije u problemu jednostrano proglašene nezavisnosti takozvane republike Kosovo - napisao je patrijarh Irinej u čestitki papi Franji.

NOVOM nasledniku trona Svetog Petra on je poželeo obilje božje milosti i duhovne snage u novom zvanju, kako bi "istrajao na putu jevanđelja i mira".

Srpska crkva i njen prvojerarah s pažnjom su pratili istorijske pomake u približavanju pravoslavnog Istoka i katoličkog Zapada. Do istorijskog susreta rimskog pape i ruskog patrijarha doći će tri godine kasnije, na Kubi.

Srpska pravoslavna crkva pozdravila je milenijumski događaj koji se odigrao u Havani. U susretu pape Franje i patrijarha Kirila prepoznala je podsticaj dijalogu i u drugim delovima sveta.

- SPC dosledno i sa najboljim željama podržava napore patrijarha Kirila da u dijalogu i saradnji sa najodgovornijim predstavnicima hrišćanskog sveta pronađe odgovore na tragične događaje, pre svih genocid koji se vrši nad hrišćanskim stanovništvom Bliskog istoka i znatnog dela Afrike - preneo je episkop bački Irinej stav SPC. - Nadamo se da će razgovor na Kubi biti podsticaj istinoljubivom i mirotvornom dijalogu i delovanju predstavnika dve hrišćanske crkve i u drugim delovima sveta, pa i u našem regionu.

Srpska crkva podsetila je javnost i da pravoslavni Srbi vekovima žive sa susedima i braćom rimokatoličke veroispovesti u Hrvatskoj.

- Tamo su nažalost, kao de fakto građani drugog reda, neželjena zajednica, umesto kao crkva ravnopravni pred državom, za šta se ne zalaže samo naša SPC nego i papa Franja i Sveta stolica - izjavio je vladika Irinej.

SUTRA: ŠTA JE PATRIJARH PISAO PAPI O STEPINCU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (1)

RUSIJA HITNO ODREAGOVALA: Najnovija situacija vezana za Olimpijske igre Pariz 2024 izazvala reakciju Kremlja