JEZIČKIM KONSTRUKCIJAMA DELILI SRBIJU: Pokrajine su po Ustavu iz 1974. samo formalno pripadale najvećoj republici

V. N.

04. 09. 2020. u 14:00

NA SEDNICI Komisije za pripremu predloga Ustava SFRJ koja je održana 3. aprila 1973. godine posebno se govorilo o položaju pokrajina u SR Srbiji, odnosno Federaciji.

ЈЕЗИЧКИМ КОНСТРУКЦИЈАМА ДЕЛИЛИ СРБИЈУ: Покрајине су по Уставу из 1974. само формално припадале највећој републици

Arhiva

Skoro svi članovi Komisije su uzeli učešća u diskusiji i pada u oči da su pokazali čak i nijansirane osećaje za jezičke konstrukcije. Inače ovom sednicom Komisije od 3. aprila predsedavao je Radoslav Ratković.

Radoslav Ratković: Prelazimo na deo I - Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, član 1.

Ilijaz Kurteši: Ovde je Redakciona komisija iz tačke 2. Amandmana XX izbacila pominjanje Vojvodine i Kosova. Oni kažu zbog čega su to učinili. Verovatno ta logika koju je imala Redakciona komisija tražila bi da se ide doslednije i da se ne piše ni "Socijalističke Republike Srbije". Ja mislim da to ne bi bilo dobro, a i nije dobro izbacivanje ovog pominjanja Kosova i Vojvodine zbog toga što nam je poznato kako je došlo do te formulacije, pre godinu dana smo to formulisali i određeno menjanje u ovom smislu bi moglo da izazove određene nesporazume, ali mislim da nije nikakva šteta ako ostane onako kako je bila formulisana tačka 2. Amandmana XX.

Radoslav Ratković: Onda da se prvo izjasnimo u vezi sa primedbom druga Kurtešija...

Edvard Kardelj: Ja mislim, ili bi trebalo primiti ovo što drug Kurteši predlaže, ili ispustiti "Socijalistička Republika Srbija" i onda staviti samo "republike". Znači, "autonomnih pokrajina u sastavu republike", jer se kasnije govori u kojoj republici, ili ostaviti kako je bilo. Kako bi bilo da se spoji prvi i drugi član i da se kaže: "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je savezna država kao državna zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika i to: Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina" itd. pa do kraja.

ZABRANA MOTOCIKLA

NA SEDNICI Komisije od 9. novembra 1973. godine razgovaralo se o odredbi za zaštitu i unapređenju životne sredine. Osnovno objašnjenje ovih odredaba dao je Dušan Marinković, uz zahtev za posebnu dopunu: "Ja bih zamolio da se u čl. 75. s obzirom da je sada uspostavljen novi poseban odeljak o zaštiti i o unapređivanju čovekove sredine, da dopunimo ovaj član jednom, ali važnom reči, da posle reči "vode" stavimo zarez i dodamo reč "bukom". Poznato je recimo, da buka iznad 75 i 80 decibela bitno ugrožava sluh i dovođi do psihičkih napetosti, da bitno ugrožava zdravlje radnih ljudi.

Na ovaj predlog reagovalo je nekoliko članova Komisije.

Edvard Kardelj: To je paragraf više koji se neće realizovati. Ko će kod nas, na nivou od 700 dolara po glavi stanovnika, da spreči buku u gradovima? Niko. Mi možemo propisivati tako što ćemo kazati da niko nema pravo u gradu - voziti automobil.

Jure Bilić: Motocikli strašnu buku prave i to treba zabraniti.

Edvard Kardelj: Dobro, neka uđe "buka".

Kiro Hadživasilev: Kao drugi stav da bude: "da je SFRJ zasnovana na vlasti i samoupravljanju radničke klase".

Edvard Kardelj: Najbolje je da ostavimo kako je bilo i da ne otvaramo diskusiju.

Ilijaz Kurteši: Što se mene tiče ja bih prihvatio ovo što drug Kardelj predlaže, samo se plašim da to ne izazove diskusije.

Leon Geršković: Trebalo bi ostati na Amandmanu XX. On je ipak bio osnovica određene konstitucije federacije i trebalo bi da ostane kakav je bio.

Edvard Kardelj: Ako nemate ništa protiv, da ne diskutujemo dalje. Treba da vidimo da li je neko protiv.

Radoslav Ratković: Da li je neko protiv da se vrati kao što je bilo u Amandmanu XX? (Nije niko protiv)

Edvard Kardelj: Suština uopšte nije menjana, moglo bi da ostane kao što je bilo.

Radoslav Ratković: Znači, vraćamo se na formulaciju Amandmana XX. To se misli samo na član prvi.

Marijan Brecelj: Ostalo sve ostaje.

Radoslav Ratković: Reč ima drug Kardelj.

Edvard Kardelj: Ja bih predložio da mi ove stvari iz prve faze ustavnih amandmana ne menjamo, čak i bez obzira na to da li je to bolje ili slabije, ali čim nastanu neki sporovi, odmah pitaju da li mi dajemo na neki način hranu nekim ljudima koji će reći: već počinju da oduzimaju ono što su tim ustavnim amandmanom dali. Ja sam za to da ostane kako je rečeno u Amandmanu XX: "koje su u sastavu", a ne "sa". Posle svih tih diskusija tako smo se bili dogovorih. Zašto da se sada vraćamo, a ništa se ne menja. Ne znam u čemu bi bila promena u suštini.

Radoslav Ratković: Valjda s obzirom na Amandman VII.

Edvard Kardelj: Da, ali mi smo ipak Amandman VII u nekim stvarima prevazišli kasnijim amandmanima. Možda bi se moglo reći: "Socijalistička Republika Srbija u čijem su sastavu Pokrajina Vojvodina i Pokrajina Kosovo."

Ilijaz Kurteši: Može.

Radoslav Ratković: Dakle, "Socijalistička Republika Srbija, u čijem su sastavu Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo".

Hamdija Pozderac: Da li je jezički u redu reći: "SR Srbija u čijem su sastavu pokrajine"?

Edvard Kardelj: Molim, ja nisam stručnjak za srpski jezik. Ako to nije dobro, onda da to ostavimo kako je u članu 20.

Radovan Šturanović: Upozoravam na vezu sa stavom 1. član. 5., gdje se govori da teritoriju SFRJ sačinjavaju teritorije republika. Inače, ako bismo postavili dikciju kako se predlaže, moglo bi imati određenih reperkusija i na stav 1. člana 5. Jer, ovdje kada se nabrajaju socijalističke republike, elemenat republika je i njihova teritorija.

POKRAJINE FORMALNO NISU IMALE STATUS REPUBLIKE

NAKON višemesečne javne rasprave u Saveznoj skupštini, 30. juna 1971. usvojeni su amandmani (XX-XLII) na Ustav SFRJ. Njima su funkcije Federacije znatno sužene. Po istom amandmanu socijalističke republike su dobile, u odnosu na Ustav iz 1963, nacionalnu odrednicu. Republika je definisana kao "država zasnovana na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi". Ustavna pozicija autonomnih pokrajina bitno je pojačana, stekle su prava da zajedno sa republikama odlučuju u poslovima Federacije, daju saglasnost na promene Ustava SFRJ, budu ravnopravno zastupljene u organima Federacije. Suštinski, stečenim pravima, autonomne pokrajine su zadobile značajne elemente državnosti (suverenosti). Uključene u SR Srbiju one, samo formalno, nisu imale status republike.

Edvard Kardelj: Kada smo, u članu 1. to rekli bez diskusije, zašto ne bismo u članu 2. to isto ponovili. Šta se tu menja? Jedna reč više ili manje. Ako se kaže da su autonomne pokrajine u sastavu Srbije, onda je jasno, kada se kaže da je teritorija Republike Srbije deo teritorije Jugoslavije, da to uključuje i autonomne pokrajine.

Radoslav Ratković: Hoćemo li uzeti formulaciju kao u prvom članu?

Edvard Kardelj: Kažu da to jezički nije pravilno.

Radoslav Ratković: Drug Hamdija ima reč:

Hamdija Pozderac: Prvo, mi smo u prvoj fazi ustavne reforme riješili da su socijalističke autonomne pokrajine konstitutivni element federacije. Ako se kaže: "Socijalistička Republika sa autonomnim pokrajinama" onda autonomna pokrajina nije iznesena kao konstitutivni element federacije. To je suštinsko pitanje. Ako je jezički bolje kazati "u sastavu Socijalističke Republike Srbije" još jednom, a ne "u njenom sastavu", jer to ružno zvuči u Ustavu...

Mijalko Todorović: Osim toga ne zna se na koga se misli, jer se ređaju šest republika.

Marijan Brecelj: Zaključak je da se uzme formulacija iz prvog člana. U redu.

Radoslav Ratković: Prelazimo na član 4.

Ilijaz Kurteši: Ovde je Redakciona komisija izvršila određene promene i proširenja. ovog člana. Ja imam neke predloge za novu formulaciju. Prvo mislim da od prva dva stava treba napraviti jedan stav, kako je to bilo u Amandmanu XX. Zaista ne znam razloge zašto je ovo trebalo odvajati. Predlažem da ta formulacija otprilike glasi ovako: "Socijalistička Autonomna Pokrajina je autonomna socijalistička samoupravna demokratska društveno-politička zajednica zasnovana na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi u kojoj radni ljudi, narodi i narodnosti ostvaruju suverena prava, a kada je to u zajedničkom interesu radnih ljudi, naroda i narodnosti, republike kao celine Ustavom Socijalističke Republike utvrđeno, i u Republici."Time se neke suvišne reči izbacuju, spaja se u jedan stav i mislim da je to adekvatnije.

Aleksandar Fira: Treći stav zaista ovde ne mora da stoji, iako ja ne mislim da on nešto smeta. Što se tiče prva dva stava, oni se mogu spojiti, ali u tom slučaju, ako do spajanja dolazi, ja onda mislim da je onda najjednostavniji i pravi izraz - tekstualno preuzimanje tačke 4 amandmana XX.

Edvard Kardelj: Tačno.

Hamdija Pozderac: To je najbolje.

Radoslav Ratković: Da, tu smo se sporazumeli, ne menjati Amandman XX.

STRAH OD ŠTRAJKOVA

Dosta burnu raspravu izazvalo je pitanje formulisanja prava na štrajk. Na sednici Komisije za ustavna pitanja, kojom je predsedavao Mijalko Todorović, 20. septembra 1973. godine, osnovna dilema je bila na koji način formulisati "legalnost" štrajka.

Edvard Kardelj: Upozorio bih samo drugove ovde ima jedan paragraf i zadatak da reši ovaj problem štrajka, obustave rada i sličnih problema, jer, bilo je zahteva da mi imamo pravo na štrajk. Mi smo se svi složili da u jednom samoupravnom društvu nema smisla unositi pravo na štrajk, to je instrument najamnog radnika, a ne samoupravnih radnika...

Sergej Krajger: Znači, svaki štrajk koji će ići mimo sindikata, biće, po ustavu ilegalan. Ako to treba zakonom da se razradi onda to znači to.

Jure Bilić: Bolje da mi stihijom rukovodimo, nego neko drugi.

Jakov Blažević: Ja ne znam koliko su, u radu ove Komisije, učestvovali sindikati, da li su se složili sa ovim, jer se ovde oni stavljaju na jedan vrlo klizav teren. 3a sada neću o ovome detaljno govoriti.

Mijalko Todorović: Mi smo im tekst poslali, uključili smo ih u rad, pa ćemo sada, u toku rada, dobiti i njihovo mišljenje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (4)

BEZOBRAZLUK DORE BAKOJANI BEZ PRESEDANA Vučić otkrio kojim su se sve sredstvima služili kako ne bi razgovarali sa Beogradom