NEPOVERENJE RUŠI PLANOVE OPOZICIJE: Protivnici vlasti ne mogu da pridobiju sve nezadovoljne građane

V. Mijatović

14. 01. 2021. u 10:22

NIZAK nivo poverenja građana u opozicione lidere i rascepkanost glavni su problemi stranaka koje se bore protiv vlasti, potvrdila su istraživanja javnog mnjenja sprovedena u poslednjih nekoliko meseci.

НЕПОВЕРЕЊЕ РУШИ ПЛАНОВЕ ОПОЗИЦИЈЕ: Противници власти не могу да придобију све незадовољне грађане

Arhiva

Rezulatati poslednje ankete javnog mnjenja koje je obavio "Ipsos" potvrđuju da se politički trendovi ne menjaju ni u novoj godini. Da Srbija ide u dobrom pravcu smatra više od polovine građana, dok njih oko 30 odsto veruje suprotno. Ipak, taj relativno veliki potencijal protivnika vlasti među građanima nijedna od stranaka opozicije ne uspeva da kapitalizuje u iole značajnom procentu.

Najviše građana Srbije, njih oko 40 odsto, ima poverenje u Aleksandra Vučića, na dalekom drugom mestu je Ivica Dačić sa nešto više od tri procenta, zatim Ana Brnabić sa 1,7. Jedini opozicionar koji "za dlaku" premašuje jedan odsto jeste lider DJB Saša Radulović.

Bojan Klačar, iz CeSID, kaže da i njihova istraživanja pokazuju trendove prema kojima je SNS zadržao podršku sa izbora i da SPS i SPAS imaju dovoljno glasova da pređu cenzus. Ostali su, kaže, pojedinačno, ispod crte, ali bi u koaliciji sigurno još neko ušao u parlament.

- Razlozi sa to nisu jednostavni - kaže Klačar. - U prvoj grupi razloga su oni koji se tiču same opozicije. Glavni uzrok takve situacije sigurno je razjedinjenost. To ne znači da moraju svi da nastupaju zajedno, ali desetine partija na opozicionom polu jednostavno ne može da na pravi način artikuliše stavove između 25 i 30 odsto građana koji su protiv vlasti. Drugi faktor je svakako to što lideri opozicije imaju malo poverenje građana.

IZNAD CENZUSA VLAST I DJB

OSIM stranaka vlasti, iznad cenzusa se u istraživanjima agencije "Ipsos" pojavljuje još samo DJB. Preko "crte" eventualno bi mogli SRS, POKS i DSS. Ostale stranke, pojedinačno, nemaju ni dva procenta podrške.

Opozicija, veruje Klačar, greši kada previše insistira na oštroj polarizaciji jer, u društvu gde više od polovine građana smatra da Srbija ide u dobrom pravcu, takva postavka više odgovara naprednjacima. Među spoljašnjim faktorima, Klačar ističe to što medijsko okruženje ne ide u prilog opoziciji:

- Mislim, međutim, da su oni previše fokusirani na to i da propuštaju druge prilike koje im se pružaju. Druga stvar je to što SNS ne štedi opoziciju, rade puno istraživanja i konstantno su u kampanji. Opozicija ne uspeva da se prilagodi toj situaciji i da drži korak.

 

DSS I LSV O LISTI NEPOŽELjNIH IZ ĐILASOVOG TABORA

OPTUŽBAMA KRIJU SVOJE PROMAŠAJE

KOLIKO će biti kolona na sledećim izborima i ko će predstavljati opoziciju na eventualnim pregovorima sa strankama vlasti, i dalje su glavne teme na opozicionom delu političke scene. Poslednju liniju podele iscrtao je Pokret za preokret, koji je deo bloka okupljenog oko SSP Dragana Đilasa. Oni su poručili da se zalažu za jedinstvenu platformu opozicije u dijalogu sa vlašću i zajedničkog predsedničkog kandidata, ali su sastavili i spisak stranaka sa kojima odbijaju saradnju. Na listi nepoželjnih, koju je sastavio Janko Veselinović, nalaze se LSV, LDP i DSS koje su optužili da su "deo režima Aleksandra Vučića".

- Nemam nameru da se bavim politikantskim i sada već potpuno ofucanim i dosadnim kvalifikacijama i napadima - odgovara na Miloš Jovanović, lider DSS. - Imamo svoju politiku, viziju i nju ćemo ponuditi građanima na izborima. A na ovakve stvari nemam nameru da se obazirem.

Bojan Kostreš, iz LSV, kaže da su izjave poput Veselinovićeve "izraz nemoći i pokušaj da se prikrije odgovornost ove grupacije za pogrešne političke poteze":

- Ti potezi kao posledicu imaju ostvarivanje potpune vlasti Vučića i SNS. Bojkot se pokazao kao ozbiljan politički promašaj. Podsetiću na nesnalaženje na predsedničkim izborima, formiranje sada već propalog SzS, Ugovor sa narodom koji su zataškali i ostale poteze kojima su pojedinci iz samoproglašene prave opozicije želeli da postignu monopol nad opozicijom.

Kostreš kaže da zato što "ne priznaju političke promašaje onda krivce pronalaze u grupaciji koja jasno kaže da je u opoziciji u odnosu na Vučića zato što je centralista i nacionalista, zbog nedovoljno brzih EU integracija, zato što je preblizu Kinezima i Rusima i zato što Crkvi dozvoljava da radi to što radi".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna