ŠTA JE NOVI KOMANDANT NATO PORUČIO SRBIMA: Admiral Robert Burk stiže u Beograd

Novosti online

19. 01. 2021. u 12:20

ADMIRAL Robert Burk, komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, u susret svojoj prvoj poseti Beogradu, kaže da su „NATO i Srbija bliski partneri“ i da je učešće srpskih oficira u multinacionalnim mirovnim misijama zajednički uspeh.

ШТА ЈЕ НОВИ КОМАНДАНТ НАТО ПОРУЧИО СРБИМА: Адмирал Роберт Бурк стиже у Београд

Foto: jfcnaples.nato

U ekskluzivnom intervjuu za portal Saveta za strateške politike, admiral je naveo da je "Srbija sused, pouzdan i cenjen partner, koji pomaže da promovišemo mir i bezbednost u regionu" i naglasio da "partnerstvo između NATO i Srbije traje već dugo, od 2006, kad je Srbija pristupila Partnerstvu za mir".

U svojoj prvoj poseti regionu Zapadnog Balkana, tokom koje će posetiti KFOR u Prištini, Sarajevo i Beograd, admiral Burk rekao je da je došao kako bi bolje stekao utisak o regionu jer su stabilnost i bezbednost Zapadnog Balkana važne za NATO.

- Uvek tražimo načine da dalje osnažimo naše partnerstvo, našu dobro uspostavljenu saradnju u kojoj NATO kontinuirano pruža podršku vojnim reformama i izgradnji sposobnosti, i da zajedničkim naporima obezbedimo mirno i sigurno okruženje za sve, što je preduslov za prosperitet.

Admiral Burk navodi da misija KFOR na Kosmetu, u mandatu UN, ostaje nepromenjena i da je "stabilno (tzv.) Kosovo od ključnog značaja za stabilnost u regionu i našu bezbednost“.

- Već duže od dve decenije, mir i stabilnost na (tzv.) Kosovu su prioritet za NATO. I dalje se staramo da okruženje bude sigurno i bezbedno i da svim zajednicama na (tzv.) Kosovu bude garantovana sloboda kretanja, za dobrobit svih ljudi na (tzv.) Kosovu. Alijansa takođe nastavlja da podržava dijalog između Beograda i Prištine pod okriljem EU, kao jedini put ka trajnom rešenju ovog pitanja - kaže komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju.

Govoreći o saradnji sa Vojskom Srbije, Burk kaže da je KFOR uspostavio odličan dijalog sa srpskim sagovornicima i da postoje direktni kanali komunikacije sa načelnikom Generalštaba Vojske Srbije, generalom Milanom Mojsilovićem, što je "pomoglo da se obezbedi obostrano razumevanje, izbegavaju konflikti i smiruju tenzije".

O izazovima prouzrokovanim pandemijom COVID-19 kaže da je izazov bez presedana za sve naše države i da nastavlja da ima jak uticaj na naše narode i privrede, a da je NATO učestvovao u pružanju podrške civilnom odgovoru na ovu krizu.

- Tokom prve polovine godine, vojne snage iz čitave Alijanse su izvršile preko 350 letova širom sveta kako bi transportovale medicinsko osoblje i više od 1.000 tona opreme. Takođe su pomogle na uspostavljanju skoro 100 poljskih bolnica sa više od 25.000 kreveta. Saveznici NATO-a stoje solidarno i pomažu jedni drugima. Međutim, oni su takođe isporučili pomoć i našim partnerima, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina - rekao je admiral za cfsp.rs.

Koju ulogu imate kao komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju? Koji je razlog vaše posete? Zašto idete u Prištinu, Sarajevo i Beograd, a ne u neka druga mesta?

Kao komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, rukovodim kombinovanim osobljem koje dolazi iz 30 članica NATO-a, i koje je odgovorno za planiranje, pripremu i izvršavanje vojnih operacija širom zone odgovornosti vrhovnog komandanta Savezničkih snaga u Evropi.

Komanda u Napulju nadgleda četiri misije na Zapadnom Balkanu: Kosovske snage (KFOR), NATO štab Sarajevo, NATO kancelariju za vezu u Skoplju i NATO vojnu kancelariju za vezu u Beogradu. KFOR je uspostavljen 1999. Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi pružao sigurno i bezbedno okruženje i slobodu kretanja svim zajednicama na (tzv.) Kosovu. KFOR predstavlja dugoročnu posvećenost očuvanju regionalne stabilnosti i evroatlantske bezbednosti. On je do sad najveća misija NATO-a u Evropi. Druga predstavništva NATO-a u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji svakodnevno obavljaju aktivnosti sa ciljem jačanja našeg političkog dijaloga i praktične saradnje sa ovim zemljama. Sve ovo radimo zajedno s našim partnerima iz EU, UN i OEBS. Drago mi je što mogu da kažem da krajem marta zatvaramo NATO kancelariju za vezu u Skoplju, nakon uspešnog ispunjenja naših zajedničkih ciljeva u zemlji, kao i pristupanja Severne Makedonije NATO-u, njegove 30. članice. Bila je izuzetna čast poželeti Severnoj Makedoniji dobrodošlicu u Alijansu – istinski smo jači zajedno.

Foto: jfcnaples.nato

Komanda združenih snaga u Napulju nastala je u sklopu transformacije NATO-a čiji je cilj bio prilagođavanje savezničke vojne strukture novim operativnim izazovima u našim aktivnostima, novim pretnjama današnjice. Ona je jedna od tri Komande združenih snaga u komandnoj strukturi NATO-a. Komanda združenih snaga u Brunsumu (Holandija) i Komanda združenih snaga u Norfoku (SAD) su preostale dve. Nova komandna struktura je funkcionalnija, fleksibilnija, efikasnija i sposobnija za izvršavanje čitavog opsega misija Alijanse.

Vojno osoblje u Komandi u Napulju dolazi iz skoro svih članica NATO-a, a njihov cilj je da sprečavaju sukobe i doprinose efektivnijoj odbrani teritorije i snaga NATO-a, kao i da čuvaju ili obnavljaju bezbednost misija NATO-a.

Ovo mi je prvi put da dolazim u region, a posetiću KFOR u Prištini, Sarajevo i Beograd. Očekujem da će ovo biti prva od mnogih poseta. Glavni cilj mog dolaska je da se predstavim zajedno s mojim timom i sastanem se s NATO komandantima i zvaničnicima. Nameravam da objasnim šta je to što mi radimo, razmenimo stavove i ideje, da poboljšamo naše uspostavljene kanale komunikacije i istražimo mogućnost daljeg napretka naše saradnje. Stabilnost i bezbednost Zapadnog Balkana važna je za NATO, kao i za mir i stabilnost u Evropi. Zato sam došao ovde, da bih bolje stekao utisak o regionu. Važno je da uvek tražimo načine da dalje osnažimo naše partnerstvo, našu dobro uspostavljenu saradnju u kojoj NATO kontinuirano pruža podršku vojnim reformama i izgradnji sposobnosti, i da zajedničkim naporima obezbedimo mirno i sigurno okruženje za sve, što je preduslov za prosperitet. Kad radimo zajedno, to je korisno za sve nas, postajemo bolji, jači i spremniji za suočavanje s promenljivim i sve složenijim bezbednosnim izazovima današnjice. Svi se u našem zajedničkom evroatlantskom regionu suočavamo sa istim bezbednosnim izazovima, zbog čega su dijalog i saradnja toliko važni.

Možete li reći nešto više o fokusu NATO-a na Zapadnom Balkanu?

Od kraja devedesetih, naše snage na (tzv.) Kosovu pomažu da se očuva mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Naše kancelarije u Sarajevu, Beogradu i Skoplju promovišu politički dijalog i sprovode praktičnu saradnju u mnogim oblastima. Između ostalog, one uključuju reformu nacionalnih bezbednosnih snaga, struktura i institucija; obuku i izgradnju kapaciteta sa ciljem osposobljavanja oružanih snaga ovih zemalja da deluju zajedno sa savezničkim snagama (u misijama i vežbama NATO-a); bezbedno uklanjanje zastarelog naoružanja; odgovor na prirodne nepogode; i naučnu saradnju.

Naše politike u regionu, uključujući našu politiku otvorenih vrata, imaju za cilj jačanje stabilnosti i unapređenje saradnje. Posvećeni smo daljem pružanju pomoći zemljama u regionu na sprovođenju reformi. To će biti od koristi njihovim građanima i celoj evroatlantskoj porodici.

Misija KFOR je pod vašom komandom. Kako biste ocenili ulogu KFOR-a u očuvanju mira, naročito tokom pandemije COVID-19? Kako se misija prilagodila novim uslovima i šta mislite o reakciji vaših trupa na terenu na pandemiju?

Pandemija COVID-19 je izazov bez presedana za sve naše države, i nastavlja da ima jak uticaj na naše narode i privrede. NATO je učestvovao u pružanju podrške civilnom odgovoru na ovu krizu. Tokom prve polovine godine, vojne snage iz čitave Alijanse su izvršile preko 350 letova širom sveta kako bi transportovale medicinsko osoblje i više od 1.000 tona opreme. Takođe su pomogle na uspostavljanju skoro 100 poljskih bolnica sa više od 25.000 kreveta. Naš Evroatlantski koordinacioni centar za vanredne situacije imao je veoma važnu ulogu u pružanju pomoći članicama i partnerima. Blisko sarađujemo sa drugim međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku uniju i Ujedinjene nacije, kako bismo obezbedili da naši pojedinačni napori budu komplementarni i međusobno se dopunjuju; a sa naučnom zajednicom radimo na razvoju kreativnih rešenja. Saveznici NATO-a stoje solidarno i pomažu jedni drugima. Međutim, oni su takođe isporučili pomoć i našim partnerima, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i razna područja operacija, među kojima su Kosovo, Avganistan i Irak.

Navešću nekoliko primera. Turska je Srbiji i drugim zemljama u regionu pružila pomoć u vidu maski, kombinezona i testova. Češka je sa Srbijom blisko sarađivala na razvoju filtera za maske, u sklopu NATO okvira za saradnju između obrazovnih institucija u oblasti odbrane. Na (tzv.) Kosovu je naša misija KFOR donirala ličnu zaštitnu opremu bolnicama u Prištini i Gračanici i isporučila preko 50 donacija hrane i odeće u 14 opština, u koordinaciji sa lokalnim humanitarnim organizacijama. NATO je takođe preduzeo korake kako bi odgovarao na pandemiju, time što je uspostavio novi NATO poverilački fond za hitne nabavke, kao i zalihe medicinske opreme i materijala. Albanija, Češka, Crna Gora i Severna Makedonija primile su desetine respiratora, kao i medicinske zalihe u vrednosti od oko 1,5 miliona evra.

Ipak, izazov za NATO nije bio samo da brzo reaguje na krizu COVID-19, već i da obezbedi da zdravstvena kriza ne preraste u bezbednosnu. Alijansa stoga održava operativnu spremnost u svim domenima kako bi osigurala dalje izvršavanje svog glavnog zadatka: da bude spremna za odbranu i zaštitu svojih milijardu građana. S tim ciljem, postavili smo prioritet – očuvanje zdravlja našeg osoblja kako bi bilo spremno da odgovori na svaku pretnju.

KFOR igra važnu ulogu u održavanju sigurnog i bezbednog okruženja za sve narode na (tzv.) Kosovu. Zato moram da pitam, možete li potvrditi da će KFOR ostati na (tzv.) Kosovu i da se ne povlači s misije?

KFOR predstavlja uspeh Alijanse i naših partnera. Već 21 godinu KFOR pomaže da se (tzv.) Kosovo transformiše u bezbednije mesto. Trenutno u KFOR-u ima oko 3.500 vojnika iz 27 zemalja, od kojih su 19 članice, a 8 partneri NATO-a. Naša misija KFOR je od početka uslovljena okolnostima. To znači da će bilo koja buduća promena prirode misije i/ili broja osoblja zavisiti od procene uslova na terenu, nakon koje će uslediti odluka Severnoatlantskog saveta, organa NATO-a koji donosi odluke.

NATO ne planira da promeni ili smanji svoju misiju na Kosovu. KFOR ostaje fokusiran na izvršavanje svojih zadataka prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija iz 1999. i Vojno-tehničkom sporazumu, kako bi pružao sigurno i bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu.

Važna uloga koju KFOR ima na (tzv.) Kosovu je nešto što prepoznaje i iguman Sava Janjić, koji je posebno naglasio važnost ove NATO misije prilikom svog nedavnog susreta sa komandantom KFOR–a putem svog Tviter naloga:

- Čast mi je da ugostim generala Franka Federičija, novog komandanta KFOR-a. Bilo je zadovoljstvo razgovarati o trenutnoj situaciji. Iskoristio sam priliku da naglasim važnost KFOR-ove misije na (tzv.) Kosovu, posebno kada je u pitanju zaštita manastira Dečani.

- Pošto je dijalog između Beograda i Prištine gotovo stao, uz faktore poput političke nestabilnosti, rasta nacionalističke retorike u regionu, Covid-19, ekonomske krize itd. KFOR ostaje značajan garant mira i stabilnosti dok politička situacija na Zapadnom Balkanu ne postane stabilna.

Kako biste procenili saradnju sa Vojskom Srbije, naročito u pogledu saradnje između KFOR-a i VS?

NATO i Srbija su bliski partneri. Radimo zajedno kako bismo bili spremniji za civilne vanredne situacije, poput poplava i šumskih požara. Pomažemo Srbiji u reformama bezbednosnih snaga i institucija. NATO obučava srpske vojnike za međunarodne mirovne misije. A za 20 godina smo uložili milione evra kako bismo pomogli Srbiji da uništi preko 230 tona zastarele municije. Pored toga, Srbija i NATO su radili zajedno na obuci iračkih vojnih lekara, čime su pružili podršku Oružanim snagama Iraka.

Imamo dugoročnu saradnju sa Srbijom i u naučnom domenu, kroz program NATO-a Nauka za mir i bezbednost. Od 2006. Srbija je doprinela preko 30 aktivnosti u okviru ovog programa. Među njima su projekti u oblasti energetske i ekološke bezbednosti, odbrane od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih oružja, borbe protiv terorizma, sajber odbrane i bezbednosti ljudi.

Učešće srpskih oficira u multinacionalnim mirovnim misijama je nešto što smatram zajedničkim uspehom, pošto su upravo aktivnosti NATO-a za izgradnju kapaciteta pomogle Srbiji da dostigne nivo interoperabilnosti neophodan za uspešno učešće u mirovnim misijama širom sveta. Zapravo, osoblje NATO-a i mobilni timovi za obuku iz Komande združenih snaga u Napulju dolaze ovde, u Srbiju, da bi održavali posebne obuke i aktivnosti za izgradnju kapaciteta.

Koja bi bila vaša glavna poruka za ljude u Srbiji?

Srbija je naš sused, pouzdan i cenjen partner, koji nam pomaže da promovišemo mir i bezbednost u regionu. Partnerstvo između NATO-a i Srbije traje već dugo, od 2006, kad je Srbija pristupila Partnerstvu za mir. Ovo partnerstvo je stabilno i nastavlja da se razvija, na transparentan, pouzdan i obostrano koristan način, između ostalog zahvaljujući i svakodnevnim aktivnostima naše Vojne kancelarije za vezu u Beogradu. U potpunosti poštujemo Srbiju i njenu politiku vojne neutralnosti. U potpunosti smo spremni i voljni da nastavimo da radimo rame uz rame, da pomažemo jedni drugima da izgradimo bolju budućnost za sve nas.

Admiral Robert Burk rođen je u Portidžu (Mičigen) i završio osnovne i master studije elektrotehnike na Univerzitetu Zapadni Mičigen i Univerzitetu Centralna Florida.

Od operativnih dužnosti, između ostalog, služio je na napadačkim, kao i na podmornicama koje nose balističke projektile, među kojima su USS Von Steuben (SSBN 632), USS Maryland (SSBN 738) i USS Bremerton (SSN 698). Bio je kapetan podmornice USS Hampton (SSN 767) u Norfoku (Virdžinija) i komodor Eskadrile za razvoj podmornica (DEVRON) 12 u Grotonu (Konektikat).

Od štabnih dužnosti, služio je kao instruktor i direktor u Odeljenju za elektrotehniku u Mornaričkoj nuklearnoj školi, kao mlađi član Odbora za ispitivanje nuklearnog pogona Pacifičke flote, menadžer zajednice podmorničkih oficira/menadžer za programe nuklearnih podmorničkih oficira; viši član Tima za procenu taktičke spremnosti u Komandi podmorničkih snaga u Atlantskoj floti SAD; zamenik direktora za operacije, strategiju i politiku (J5) u Komandi združenih snaga Sjedinjenih Država; direktor Odeljenja za raspoređivanje podmornica/nuklearnih podmornica (PERS-42); i direktor za združene i flotne operacije, N3/N5, Komanda flota Američke mornarice.

Kao viši oficir, Burk je služio kao zamenik komandanta 6. flote Američke ratne mornarice; direktor za operacije (N3) Pomorskih snaga SAD za Evropu i Afriku; komandant 8. podmorničke grupe; direktor za planove i politiku za vojno osoblje (OPNAV N13) i, najskorije, kao 58. načelnik pomorskog osoblja, pri čemu je istovremeno služio kao zamenik načelnika pomorskih operacija (Ljudski resursi, osoblje, obuka i obrazovanje) (N1).

Foto: EPA

Preuzeo je dužnost 40. zamenika načelnika pomorskih operacija Američke mornarice 10. juna 2019. Služi kao viši pomorski savetnik sekretara Američke ratne mornarice i načelnik pomorskih operacija.

Neka od njegovih odlikovanja su Orden za izvanredne vojne zasluge, Orden zasluga za odbranu, Legija za zasluge (pet odlikovanja), kao i odlikovanja raznih kampanja i jedinica. Pomorska podmornička liga je 2004. dodelila Burku odlikovanje za liderstvo Džek Darbi. Pored toga, Burk je 2005. primio odlikovanje za inspirativno liderstvo viceadmiral Džejms Bond Stokdejl.

Bio je zamenik načelnika pomorskih operacija do 8. juna 2020, kad ga je zamenio admiral Vilijam Lečer.

(Savet za strateške politike - CFSP)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (4)

ARIJANA NE MOŽE DA DOĐE SEBI: Udovica Siniše Mihajlović teško podnosi novu tragediju