LAVOVI IZ KOSTOLCA HRABRILI LEGIONARE. Jedinstveni simboli rimskih legija otkriveni u Viminacijumu

Boris Subašić

13. 12. 2020. u 16:17

LAVOVI koji riču pojavili su se pre nekoliko dana u njivama Starog Kostolca. Arheolozi su otkopali dve figure zveri razjapljenih čeljusti kraj severne kapije legijskog logora Viminacijuma, nedaleko od tek pronađenog generalštaba rimske provincije Gornje Mezije.

ЛАВОВИ ИЗ КОСТОЛЦА ХРАБРИЛИ ЛЕГИОНАРЕ. Јединствени симболи римских легија откривени у Виминацијуму

Zidovi rimskog legijskog logora u Viminacijumu / Foto Arheološki park Viminacium

Naučnici kažu da figure lavova nisu umetnička dela pravljena radi ukrašavanja prostora, već mistični idoli "duha zaštitnika" legije.

- Ti simboli su za legionare imali magijsku snagu, oni su zaista verovali u njihove natprirodne moći, ulivali su im osećaj da su zaštićeni i nepobedivi - objašnjava prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i rukovodilac naučnog projekta Viminacijum. - Simboli legija nošeni su na stegovima, a gubitak tih znamenja smatrao se najvećim porazom, čak više od gubitka ljudstva. To su uočili i rimski protivnici, pa su po svaku cenu pokušavali da ih otmu i unište. Posle pada Rima su revnosno zatirali tragove legijskih znamenja i zato su ona izuzetno redak nalaz.

Lav, simbol Četvrte Flavijeve Srećne legije / Foto Arheološki park Viminacium

LAV je bio zaštitni znak Četvrte Flavijeve Srećne legije, a arheolozi sada tragaju za statuom bika, koji je bio simbol Sedme Klaudijeve Verne i odane legije. Obe jedinice bile su stacionirane u prestonici Gornje Mezije u drugom veku, posle velike invazije plemena iz Dakije, današnje Rumunije.

Teški Dački ratovi su započeli kada je savez plemena pod vođstvom Decebala u prvom naletu zbrisao do poslednjeg čoveka Petu legiju i njene auksilije, pomoćne jedinice popunjene lokalnim stanovništvom. Zbog toga su u Viminacijum dovedene elitne legije, Sedma i Četvrta, koje su prvo odbile invaziju, a zatim prešle Dunav, potukle napadače do nogu i osvojile novu rimsku provinciju.

O tome svedoči i scena na reljefu Trajanovog slavoluka u Rimu. Na njoj je predstavljen Tiberije Klaudije Maksim, konjanik-izviđač Sedme Klaudijeve legije, kako donosi imperatoru Trajanu odsečenu Decebalovu glavu.

MAKSIM je i ime svetski poznatog Rimljanina iz filma "Gladijator", a arheolozi u šali kažu da je on iz Viminacijuma, jer Rasel Krou glumi oficira legije Feliks (srećne) i ima istetoviran simbol njenog lava. Naučnici kažu da je isticanje legijskih simbola bio svojevrstan ritual "vojničke religije".

- Figure lavova koje smo pronašli bez ikakve sumnje su stajale na gradskim i legijskim kapijama, ali ne kao običan ukras - objašnjava prof. dr Korać. - Rim je pridavao veliki značaj određenim ritualima, o čemu svedoči i način gradnje legijskih logora. Rimljani nisu prvo pravili bedeme, što bi se dalo očekivati, već četiri kapije sa legijskim simbolima, koje su pokazivale ko vlada na sve četiri strane sveta. To je bio veoma važan psihološki ritual koji je vojniku ulivao osećaj nepobedivosti.

LAVLjA legija Četvrta Flavija je posle Dačkih ratova stacionirana u Singidunumu, današnjem Beogradu, a Sedma Klaudija je ostala u Viminacijumu.

- Ove legije su bile vrhunske, među najboljim jedinicama carstva, koje su upućivane na najteže zadatke u sve delove sveta, a u građanskim ratovima su presuđivale ko će biti car - objašnjava dr Korać. - Legije iz Mezije su popunjavane stanovništvom sa ovih prostora, koje je davalo najbolje trupe Rima. Rimski mit kaže da je bog rata Mars rođen između prostora Gornje Mezije i Trakije, današnje Istočne Srbije i Zapadne Bugarske. Taj mit nije bez osnova, ali nije ni jedino obeležje ovog prostora. Ne zaboravimo da je začetnik današnje civilizacije Konstantin, koji je hristijanizovao Rim, a da ne govorimo o Justinijanu koji je kodifikovao rimsko građansko pravo, osnovu pravne nauke.

LEGIJA LAVA

ČETVRTA legija nadimak "Srećna" dobila je posle uspeha u ratu protiv Dačana. Pod Trajanom je ostala u Dakiji da kontroliše Đerdap, rudnike bakra i zlata u Karpatima i puteve. Zatim je premeštena u Beograd sa zadatkom da čuva Podunavlje i Via militaris preko sa ograncima prema Solunu i Draču. Na presto je dovela careve Karakalu, Aleksandra Severa, Maksimina. Pošto je suzbila napad Alemana na Apenine, car Galijen ju je proglasio svojom gardijskom jedinicom. Ratovala je od Germanije do Irana.

Glijenov novac sa simbolom Četvrte legije / Foto Arheološki park Viminacium

LEGIJA BIKA

VIMINACIJUMSKU Sedmu legiju osnovao još Julije Cezar polovinom prvog veka pre nove ere i sa njom je pobeđivao u Galiji, Germaniji, Britaniji, Španiji, Grčkoj. Zato je njen prvi nadimak bio "Stara" a drugi - "Klaudijeva Verna i odana", je dobila kada je ovom caru sačuvala presto od uzurpatora. Ova legija je smatrana jednom od četiri najbolje u imperiji, a na tron je dovela Vespazijana, Septimija Severa, Karakalu, Galijena... Ukupno sedam puta je dobila titulu "Verna i odana" od careva kojima je sačuvala ili dala presto. Iz baze u Viminacijumu je angažovana u ratnim operacijama na Kipru, u Jermeniji, Palestini, Siriji, Persiji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Donorstvo je herojstvo