ANDRIĆEVA PISMA: Naša prošlost koja dugo traje
MOJA zlosrećna mama mi se javlja i neizrecivo mi je teško kad joj moram lagati (samo da bih je bar donekle utješio) da mi je dobro, da živim odlično, potpuno zdrav... - piše Ivo Andrić iz mariborskog zatvora 7. novembra 1914. mladoj Evgeniji Gojmerac, u Zagreb.
Ova studentkinja muzike pratila je Andrićevu "ukoso krenulu sudbinu", ali ni sama nije bila bolje sreće. Andrić je, na osnovu njenih slično (lažno) intoniranih pisama, poverovao da je njoj dobro, i da se "najgore stvari samo njemu događaju". Septembra naredne godine Evgenija je umrla od leukemije. Sačuvano je 39 Andrićevih pisama Evgeniji Gojmerac, a u poslednjem, od 31. jula 1915, Andrić piše i ovaj pasus:
IZNEVERENA "POSLEDNjA VOLjA"
PISMA pisaca često svedoče i o "poslednjoj volji", o mestu i vrsti sahrane, katkad i o ljudima koje treba (ili ne treba) pozvati na poslednji ispraćaj. Ima u korespondenciji i dokaza o izneverenom testamentarnom zahtevu. Tako, na primer, Veljko Petrović u pismu Mladenu Leskovcu od 20. februara 1950. izričito naglašava da želi da bude sahranjen u Somboru, na već pripremljenom grobnom mestu, pored Laze Kostića: "Uostalom, uskoro ću čuti njega samog (Lazu Kostića) kad postanemo komšije u somborskom groblju. Idem ja u moju lepu žutu zemlju na ledini 'crvenki', daleko i od somborskih varmeđaša i lancoša, još dalje i od ovih živih i mrtvih Beograđana i Novosađana"... Na insistiranje supruge Mare i kuma Tanasija Mladenovića, Veljko Petrović je, suprotno predsmrtnoj želji, ipak sahranjen u Beogradu.
Tako je zavičaj Crnjanskog - rođenog, inače, u Čongradu, u Mađarskoj - i Beograd, a posebno Srem, "ljubavno predgrađe Beograda". Svoj izbor, uz podsećanje da su Karlovci "kvintesencija našeg prečanskog srpstva", Crnjanski je detaljnije obrazložio u dužem razgovoru s Ređepom pred kamerama beogradske televizije krajem oktobra 1970.
"Tek s Matićem naša epistolarna književnost razgovara s onim drugim, sa svima", primećeno je povodom ove knjige. Iz Matićeve prepiske potiče i veoma raširen njegov iskaz - "Čovek ne živi s istinom, ni s lepotom, već s drugima". Paralelno s knjigom koju čitalac ima u rukama u štampu ulazi, pod naslovom Još dok ima vida, Ređepova zbirka sa 33 pisma koja mu je svojevremeno slao Veljko Petrović - kao neka vrsta replike, ili (bumeranga) Veljkovoj nekadašnjoj tvrdnji da su pisma pisaca nezanimljiva jer najčešće govore o parama, ženama i gripama...
PROLEĆA 2017. istaknuti srpski pisac Vladimir Pištalo, koji pola godine živi u SAD i predaje na univerzitetu, a drugu polovinu provodi u Srbiji, objavio je u Zrenjaninu roman Sunce ovog dana, s podnaslovom "Pismo Andriću". Naslov romana je, u stvari, pozajmljen iz jedne Andrićeve pesme u prozi, napisane 1933. godine. Čitav roman je neka vrsta esejističkog pisma Andriću, odnosno dijalog s njegovim delom i idejama od vremena "Mlade Bosne" do današnjeg "neokolonijalističkog ustrojstva sveta".
Vladimir Pištalo (pored ostalog, autor romana Tesla, portret među maskama, nagrađenog 2008. "Ninovom" nagradom) napisao je "roman toka svesti kroz tuđu svest"; zanimljivo je da se Andriću u pismima autor uvek obraća sa "Ivane", iako su mu se svi drugi obraćali sa "Ivo" (nominativ jednak vokativu), a tako se i sam pisac službeno potpisivao.
Preporučujemo
EPISTOLARNE PORUKE I PISMA: Od monaštva iz XVI veka, do ere digitalne komunikacije
16. 09. 2020. u 20:00
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa
BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.
28. 04. 2024. u 06:30
REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti
NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.
28. 04. 2024. u 07:00
IZBACIO JE IZ STANA ZBOG DRUGE: Kako je pukla veza Katarine Radivojević i Olivera Mandića
NjIHOVA desetogodišnja veza se rasula u paramparčad kad se u životu Olivera Mandića pojavila 22 godine mlađa dama.
28. 04. 2024. u 12:13
Komentari (0)