IŠČEKIVANJE NAPADA NATO PRE ČETVRT VEKA: Bil Klinton, tadašnji predsednik SAD, odluku o agresiji obznanio je 19. marta 1999.

Boris Subašić

22. 03. 2024. u 17:09

PRE tačno četvrt veka Srbija je iščkivala napad NATO. Bil Klinton, tadašnji predsednik SAD, odluku o agresiji obznanio je 19. marta 1999. na konferenciji za štampu sazvanoj posle srpskog nepristajanja na NATO okupaciju Kosova i Metohije ponuđenoj kao ultimatum u Rambujeu.

ИШЧЕКИВАЊЕ НАПАДА НАТО ПРЕ ЧЕТВРТ ВЕКА: Бил Клинтон, тадашњи председник САД, одлуку о агресији обзнанио је  19. марта 1999.

Klinton sa saradnicima / Arhiva

Ona je porazumevala dolazak 30.000 NATO vojnika u južnu srpsku pokrajinu i njihovo stavljanje iznad zakona u celoj Srbiji.

- Nema više čekanja. Prag je prekoračen. Ugroženi su američki nacionalni interesi - najvio je Klinton bombardovanje koje je započeto pet dana kasnije

Za agresiju NATO velike "zasluge" imao je aktuelni predsednik SAD Džozef Bajden. On je kao član američkog Senata od 1998. lobirao za napad na Srbiju, navodi novinar, publicista i analitičar Džeremi Skejhil, ratni dopisnik koji je izveštavao iz Avganistana, Iraka, Somalije, Jemena, Nigerije, bivše Jugoslavije i drugih kriznih žarišta.

- Tokom 1998-1999, Bajden je vodio upornu kampanju da nagovori Klintonovu administraciju i svoje kolege iz Senata na preventivno bombardovanje Srbije, za koje je tvrdio da je neophodno da bi se sprečile operacije ubijanja i raseljavanja etničkog albanskog stanovništva Kosova. Do marta 1999. godine, Bajdenova kampanja za rat poprimila je izgled neminovnosti. „Mislim da ćemo uskoro bombardovati“, rekao je 19. marta. „Moramo da krenemo napred sa kampanjom bombardovanja“. Odluku o odlasku u rat izrazio je velikim rečima: „U igri je cela naša politika u Evropi od kraja Drugog svetskog rata da promovišemo stabilnost i demokratiju. Kredibilitet NATO-a je u pitanju!"

Drugi ugledni američki novinar i analitičar. Džejms Bovard, ovako je komentarisao tadašnju politiku SAD:

- Klintonova administracija je 1999. godine, uprkos njihovoj užasnoj prošlosti, proglasila OVK borcima za slobodu i pružila im ogromnu pomoć. Samo godinu dana ranije, Stejt Dipartment osudio je “terorističke akcije takozvane Oslobodilačke vojske Kosova”. OVK je bila snažno umešana u trgovinu drogom i imala je bliske veze sa Osamom bin Ladenom. Ali naoružavanje OVK i bombardovanje Srbije pomogli su Klintonu da se predstavi kao krstaš u borbi protiv nepravde i preusmeri pažnju javnosti posle suđenja za impičment. Klintonu su pomagale mnogi besramni članovi Kongresa koji su želeli da opravdaju američka ubistva. Senator Džo Liberman (demokrata, Konektikat) nadao se da Sjedinjene Države i OVK „stoje na istim vrednostima i principima. Borci OVK bore se za ljudska prava i američke vrednosti".

Agresija na SRJ bila je zamišljena kao brza i politički efektna operacija najmoćnijeg vojnog saveza u svetu protiv jedne male zemlje i prototip "novog strateškog koncepta" NATO -a, ukazao je pokojni prof dr Predrag Simić, politikolog i diplomata, koji je učestvovao u pregovorima u Rambujeu.

- Balkanska politika Vašingtona u drugoj polovini devedesetih godina bila je sve više u funkciji spoljnopolitičke doktrine koju je Klintonova administracija ubrzano razvijala pod dirigentskom palicom novog državnog sekretara, Medlin Olbrajt, i pod uticajem ideja "humanitarnog intervencionizma" (Morton Abramovic, Morton Halperin, Lesli Gelb i dr.) i "novog atlantizma" (Zbignjev Bžežinski i dr.) Izveštaj Karnegijeve fondacije (u kojoj je glavnu reč vodio Abramovic) iz 1992. pozvao je na uspostavljanje novog načela u međunarodnim odnosima prema kome uništavanje ili preseljavanje grupa ljudi unutar država može opravdati međunarodnu intervenciju. Sjedinjenim Državama je preporučeno da prilagode NATO i OEBS ovoj vrsti bezbednosnih problema u Evropi. Objavljivanje ovog izveštaja bilo je sinhronizovano s predsedničkom kampanjom Demokrata a njihov kandidat, Bil Klinton, brzo je prihvatio ove preporuke tražeći da tadašnjem predsedniku Srbije bude suđeno zbog zločina protiv čovečnosti i da se preduzme vojna intervencija protiv Srba...

- Intervencija protiv Jugoslavije već od samog početka krenula je neočekivanim tokom preteći vojnim i političkim neuspehom alijanse. To je bio povod da Zbignjev Bžežinski, jedan od arhitekata spoljnopolitičke strategije Klintonove administracije u SAD, prizna da američki interesi u ovom sukobu sežu mnogo dalje od samog Kosova: "Oni su dramatično izmenjeni onog dana kada je bombardovanje počelo. Nije preterano reći da bi neuspeh NATO-a značio u isti mah i kraj NATO-a kao uverljivog vojnog saveza i potkopao američku vodeću ulogu u svetu."

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

IZGUBIO SAM 400.000 EVRA, DUŽAN SAM JOŠ 80.000: Surova ispovest Aleksandra bivšeg kockara (VIDEO)