OD PRAŠINE ČISTI ORUĐE IZ NEOLITA: Vesna Vučković, jedini srpski arheolog angažovana na projektu u Izraelu
DR Vesna Vučković (49), verovatno jedini muzejski arheolog iz Srbije, koja je doktorirala u inostranstvu na Autonomnom univerzitetu u Barseloni, potpisala je dvogodišnji ugovor sa poznatim Arheološkim institutom "Zinman" pri Univerzitetu u Haifi i od 11. januara biće u Izraelu, gde će proučavati alate iz neolita i prelaza ka dobu bakra.
- Moj posao kao paleoekonomista je da određujem vrednosti sirovina. U Izraelu ću da radim na analizi tragova upotrebe oruđa u neolitu, s tim što sada to neće biti samo kamen već i ostale vrste materijala koji oni tamo iskopavaju - objašnjava naša sagovornica. - Reč je o periodu oko 5.000 godina pre naše ere, kada je, izgleda, već došlo do socijalnog mimoilaženja u društvu, počinju da se javljaju klase, uključujući i zanatske, pa su nastali specijalizovani alati.
Vučkovićeva dodaje da svaka stena ima svoju priču i da postoje kamenovi različitog kvaliteta.
- Već sam ispitivala žrvnjeve, kojima se melje žito u neolitskoj zajednici, pa i kasnije, u bronzanom i gvozdenom dobu - napominje arheolog. - U Haifi ću više biti fokusirana na analizu tragova upotrebe, pored kamena ispitivaću kremen, keramiku, prelaz ka vremenu kada ljudi počinju da se služe bakrom.
Vučkovićeva ističe da je, Zavičajni muzej u njenom rodnom gradu, poslednjih godina izuzetno aktivan u istraživanjima. Kako kaže, arheologija je u gradu na Crnici samo "začeprkana", a već ima toliko neobjavljene građe. Zato će u saradnji sa Arheološkim institutom iz Beograda i kolegom Vojislavom Filipovićem da pripremi publikaciju "Arheološka građa Srbije".
- U Paraćinu je lokalitet Drenovac najviše istražen, najviše novca je tu uloženo, mada je i "Motel-Slatina", između Staklare i Glavice, dosta rađen, ali građa nije objavljena. Ranije se istraživalo drugim metodama, a prošle su čak dve decenije od poslednjih radova na "Motelu" - kaže Vučkovićeva, koja živi arheologiju ka kojoj je otac Predrag nije usmeravao iako je i sam bio arheolog.
Naprotiv, kako kaže, savetovao ju je da tu nauku ne upisuje jer je to "malo više muški posao". Zbog terenskog rada ume da bude veoma težak, a bez terena nema arheologije. Ono što je na nju najviše uticalo jesu knjige. Rasla je okružena ogromnom bibliotekom koju je otac stalno uvećavao. Posebno iz arheologije.
I NA ODMORU "KOPA"
- ZA početak, kao postdoktorand, stanovaću u nekom studentskom domu u Haifi. Veoma sam prilagodljiva, nemam nikakav problem da budem bilo gde, volim da istražujem svet. U stvari, moj najveći problem je što mi je sve zanimljivo, pa i kad sam na godišnjem odmoru utrčavam u muzej i obilazim lokalce da vidim kako žive. Mi, arheolozi, nemamo tu granicu, ne umemo da razdvojimo posao od privatnog života - zaključuje Vučkovićeva.
Preporučujemo
VELIKO OTKRIĆE ARHEOLOGA: Pronađeno mesto gde je Jovan Krstitelj osuđen na smrt (FOTO)
05. 01. 2021. u 21:59
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
"TO JE NOĆNA MORA" Jedan gest na sastanku Putina i Si Đinpinga izazvao paniku u SAD
PRIJATELjSKI zagrljaj između ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Đinpinga bio je dokaz kolosalnog strateškog poraza Sjedinjenih Američkih Država, rekao je analitičar Heritidž fondacije Majkl Pilsberi u intervjuu za Foks njuz.
19. 05. 2024. u 07:15
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)