"REZ-LINIJA- OTISAK" U MSUB: Uoči praznika rada na izložbi angažovane umetnosti

Miljana Kralj

29. 04. 2023. u 17:17

KAO treća izložba kojom ove godine Muzej savremene umetnosti otkriva svoju bogatu baštinu (posle skulptura Olge Jančić i dela iz kolekcije, pod imenom "Grad: mesto identiteta"), postavka "Rez-linija-otisak" bavi se društvenim angažmanom umetnika, pre gotovo jednog veka i sada.

РЕЗ-ЛИНИЈА- ОТИСАК У МСУБ: Уочи празника рада на изложби ангажоване уметности

Foto MSUB, Bojana Janjić

Kustosima Mišeli Blanuši i Miroslavu Kariću kao polazište su poslužile grafike nastale između dva svetska rata u Kraljevini Jugoslaviji, čiji su autori prepoznali potencijal i snagu ovog medija za direktan kritički iskaz o društveno-političkoj realnosti, kao i za brzo širenje (uglavnom levičarskih) ideja. A onda su pozvali savremene stvaraoce da nastave tu ideju i nastala je postavka sa oko 100 radova, u dijalogu.

Foto MSUB, Bojana Janjić

"Predgrađe" Maksima Sedeja

- Promišljanje trenutka u kome živimo, društvo u kome se dešavaju političke, ekonomske i razne druge promene, pozicija pojedinca u tome, teme su aktuelne i pre sto godina i danas - ističe, za "Večernje novosti", Mišela Blanuša. - Angažman autora iz tridesetih godina, njihova ideološka pozicija, stavovi, način borbe, širenje ideja, poklapaju se sa onim što se radi i danas, s tim što su se između dva rata prevashodno izražavali kroz grafiku, dok savremeni stvaraoci, koji su zastupljeni na izložbi, koriste i druge medije - performans, instalacije, objekte, akvarele, crteže, video-radove, foto-dokumentaciju...

Foto MSUB, Bojana Janjić

Rad Dare Pop Mitić

Opisujući svakodnevicu gradskog i seoskog stanovništva, nehumane i teške uslove života i rada, kao i borbu za egzistenciju, u osvit Drugog svetskog rata, objašnjava Blanuša, umetnici su radili svojevrsne romane u slikama:

- Počevši od čuvenog "Krvavog zlata" Đorđa Andrejevića Kuna, preko "Ljudi sa Sene" i "Cvetova mašte" Marjana Detonija, do "Tamnih varijacija" Antuna Zupe. Tu su i mape "Zemlja" Pive Karamatijevića, "Predgrađe" Maksima Sedeja, "Metro" Sergija Glumca, zbirka "Građevina" Branislava Stojanovića, i "16 linoreza" Otona Postružnika. Bila je to njihova umetnička borba za bolji položaj čoveka u društvu - zaključuje sagovornica.

PARISKA SIROTINjA UZ SENU


U RAD Bojana Đorđeva uključena je mapa "Ljudi sa Sene" Marjana Detonija, koji je zabeležio život pariske sirotinje, na obalama reke ovog grada spektakla. To je danas zanimljivo posmatrati u kontekstu svih ovih nemira u francuskoj prestionici. Deo ovog rada je i slika "Odmor" Đurđa Teodorovića, jedna od tri iz međuratnog perioda na ovoj postavci, uz "Ribare" Mirka Kujačića i "U ćeliji" Đorđa Andrejević Kuna - objašnjava Karić.

Dijalog između istorijskog i savremenog, kao povlačenje paralele sa vremenom uoči Drugog svetskog rata, za Miroslava Karića posebno je bilo uzbudljivo, s obzirom na to da smo suočeni sa globalnom krizom (mogućim ratom), ali i klasnim raslojavanjima, nepovoljnim, neizvesnim uslovima rada i teškim položajem radništva.

Foto MSUB, Bojana Janjić

Instalacija Vladana Jeremića i Rene Redle

- Na svakodnevnom nivou susrećemo se sa posledicama neoliberalizma, a iako su okolnosti izmenjene od pre 90 godina, jednako je bremenit istorijski trenutak - smatra Karić, i dodaje da je svako od savremenih autora na to reagovao. - Tako je crtačku instalaciju sa, između ostalog i prizorima vezanim sa početak pandemije, Siniša Ilić inkorporirao u Detonijeve "Cvetove mašte", koji su metafora za užase rata. Udruženje "Kurs", nadovezujući se na linoreze Postružnika i novelu "Vesti iz nigdine" Vilijama Morisa, otvara temu preteće militarizacije društva. Vladan Jeremić i Rena Redle predstavili su intervencije u javnim prostorima, koje su radili u Zagrebu, Tirani i Norveškoj, pa je deo postavke i objekat korišćen na protestima protiv rušenja nacionalnog pozorišta u Albaniji.

BORSKO "KRVAVO ZLATO"


MURAL Dare Pop Mitić oslonjen je na čuvenu mapu Đorđa Andrejevića Kuna "Krvavo zlato", kojom se i ranije bavila - priča Karić. - Deo rada je uvodni tekst Jovana Popovića, ali i činjenice vezane za rudnik u Boru, koji je po bogatstvu, tridesetih godina, bio prvi u Evropi, a sedmi u svetu. Francuska kompanija "Sveti Đorđe", vlasnik rudnika, zahvaljujući korupciji odlučivala je o svemu. Kunova mapa nije samo dokument o životu rudara, već i o procesima menjanja grada. Zanimljivo je iz današnje perspektive posmatrati gde je Bor bio između dva rata, a gde je danas.
 

Među najčešćim temama je, otkriva Karić, transformacija grada pod naletom kapitala:

- Jedini grafičar, Nikola Radosavljević, napravio je više od hiljadu otisaka, kućnih brojeva, zgrada koje su srušene, nestale... Te male privatne istorije progutali su veliki istorijski lomovi i veliki novac. Na sličnu temu je i rad Milice Ružičić "Stambeno pitanje", priča o položaju i statusu radnika koji grade stambeno-poslovne centre, a sebi ne mogu da obezbede ni blizu tako luksuzan životni protor. A to pokreće i mnoge druge teme: ulaženje u dužničko ropstvo podizanjem kredita, priče o izvršiteljima, oduzimanju stanova, beskućništvu...

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI JE JUTARNJA RAKIJICA OTROV ILI LEK? Stručnjak za toksikologiju razbila mitove (VIDEO)