ČUDESNA ISTORIJA "RELIGIJE" KRAJ MORAVE: Nova knjiga dr Miloša Timotijevića "Kako je Čačak postao grad košarke"

Boris Subašić

18. 08. 2023. u 13:18

KOŠARKA je svuda sport, osim u Čačku, gde je "neka vrsta religije" po rečima Čačana koje je zabeležio istoričar dr Miloš Timotijević u novoj knjizi "Kako je Čačak postao grad košarke(1945-1969): Sport i identitet", u izdanju Muzeja u Čačku. Ovo delo objašnjava zašto je čačanska gradska istorija nezamisliva bez košarke i "košarkaškog rata" sa Beogradom.

ЧУДЕСНА ИСТОРИЈА РЕЛИГИЈЕ КРАЈ МОРАВЕ: Нова књига др Милоша Тимотијевића Како је Чачак постао град кошарке

dr Miloš Timotijević

Taj sukob se u Čačku često tretira kao rivalitet između Čačana iz matice i sugrađana iz dijaspore u prestonici. Oni su "ponos i dika" Čačka izdaleka, a kada se vrate kao sportski rivali tretiraju se kao "izdajnici". Dr Timotijević je knjigom o čačanskim sportsko-istorijsko-mentalitetskim zavrzlamama potvrdio redak talenat da se naukom bavi na zanimljiv način.

dr Miloš Timotijević

Zanimljiva istoriografija

Školski primer čačanske "košarkaške antiteze" je slučaj legendarnog Dragana Kićanovića koji je karijeru počeo u čačanskom Železničaru čije je navijače naljutio kada je prešao u tim gradskog rivala Borca, a i jedne i druge kada je prešao u Partizan, koji Čačani smatraju svojom filijalom u Beogradu. Bar dok se kao "izdajnici" ne vrate u Čačak i zaigraju protiv sugrađana.

- Čačani su cenili svog zemljaka i njegov uspeh, ali nisu mogli da mu oproste odlazak u Beograd i "izdaju" rodnog grada. Navijači Borca bili su ubeđeni, kao i "ceo" grad uostalom, da bi sa Kićanovićem sigurno osvojili bar jednu šampionsku titulu. Kada je decembra 1973. prvi put kao košarkaš Partizana igrao protiv Borca, sve je bilo na ivici ozbiljnog incidenta, a milicija sa šlemovima opkolila je teren - podseća dr Timotijević.

dr Miloš Timotijević

 

Njegova knjiga obuhvata period od prvog organizovanja igranja košarke u Čačku 1945. na ledini do pokrivanja "Hale kraj Morave" 1969. godine. Timotijević otkriva da su košarku u Čačak doneli pitomci smederveskog "Zavoda za prevaspitavanje" u koji su okupacione vlasti upućivale mlade simpatizere komunizma.

- Aleksandar Kerković se upoznao sa košarkom na prinudnom radu u Skeli kod Obrenovca. Na rad su ga oterali Nemci, a u logor u Smederevskoj Palanci za prevaspitavanje komunističke omladine kvislinška uprava. Upravo na predlog Kerkovića u ovom logoru su postavljeni prvi koševi, a sa njim je i u Skeli i u Smederevskoj Palanci bilo puno Čačana, između ostalih budući pesnik Branko V. Radičević i režiser Mladomir Puriša Đorđević, koji su do kraja života bili vezani za čačansku košarku - navodi dr Timotijević.

dr Miloš Timotijević

 

Košarka je posle Drugog svetskog rata bila potpuno amaterski sport, igrala se na otvorenom, a igrači su bili isključivo gimnazijalci i studenti, koji su igrali po svim metereološkim uslovima kako bi izbegli ponavljanje mečeva i dodatne finansijske troškove. Čačani su osnovali dva košarkaška kluba, Borac i Železničar, koji su gajili osoben dinamičan stil igre u kojoj su virtuoznost i lepota bili važniji i od rezultata, što je privlačilo sve više gledalaca i mladih igrača. Železničar je i docnije ostao veran toj tradiciji i stvarao velike igrače, koji su obično prelazili u Borac koji se profesionalizovao, što ga je vodilo u više rangove takmičenja. Prava košarkaška groznica zahvatila je Čačak posle završetka polusezone 1952. kada je Košarkaški savez Jugoslavije nenajavljeno promenio pravila i odlučio da se takmičenje nastavi bez pauze. To je bio težak udarac za Borac koji je tek ušao u prvu ligu, a ostao bez igrača, studenata koji su otišli da polažu ispite.

dr Miloš Timotijević

 

- Tako nisu ni igrali zakazanu utakmicu sa beogradskim BSK-om. Prema pravilima, Borac je automatski izgubio bodove, čime je dodatno smanjio šanse da opstane u Prvoj košarkaškoj ligi, što prema mišljenju Čačana nije bilo "pošteno". Ogorčenje je dodatno pojačala odluka da se iz takmičenja izbace juniorke "Borca", opet zbog nenajavljenog menjanja pravila. Tako je dodatno pojačan osećaj "zavere" protiv Čačka... Nezadovoljstvo je bilo veliko, tako da su Čačani napravili lutku Bore Jovanovića (trenera BSK-a), napunili je slamom i javno spalili u centru grada preko puta zgrade Opštine - otkriva dr Timotijević.

O specifičnom sportskom metalitetu Čačka svedoči i to što su Železničar i Borac ostali u različitim nivoima takmičenja, ali je u prijateljskim gradskim derbijima rezultat uvek bio neizvestan. Ova dva kluba su dala više od 60 košarkaških reprezentativaca u svim kategorijama.

- Pored Radmila Mišovića i Dragana Kićanovića, Čačak je dao i Želimira Željka Obradovića, najuspešnijeg trenera na svetskom nivou izvan SAD, jednog NBA igrača (Radisav Ćurčić) i jednog trenera u NBA ligi (Darko Rajaković). Uspesi, trofeji, rekordi i karijere uvek su važni u košarci, kao i u svakom drugom sportu, ali kada je u pitanju Čačak nikada nisu bili i odlučujući. Jer kako je to jasno uobličio jedan navijač: "Kod nas je košarka nešto više od igre, ovde je košarka neki vid religije" - ukazuje dr Timotijević.

dr Miloš Timotijević

 

I SLUŽBA POD OBRUČIMA

ČAČANSKI operativci Službe državne bezbednosti zaduženi za nadzor košarkaša postajali su "košarkaški zavisnici".

- Odlazak "Borca" na košarkaški turnir u italijanski grad Vijaređo 1955. izazvao je oduševljenje u Čačku. Za mnoge košarkaše iz Čačka bio je to prvi odlazak u inostranstvo, a svima prve utakmice koje su igrali izvan Jugoslavije. Vođa puta bio je Dragan Ćirović (predsednik kluba 1952-1956, doživotni počasni predsednik od 1975), a ispred Državne bezbednosti, bez koje se takva putovanja u to vreme nisu mogla organizovati, Miki Spasić, član svih uprava kluba do svoje smrti - navodi dr Timotijević.

dr Miloš Timotijević

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!