JEDNA KAFANA U SRBIJI GOSTE DOČEKUJE VEĆ 102 GODINE: Sačuvali i viljušku sa Solunskog fronta (FOTO)

Јелена Илић
Jelena Ilić

24. 10. 2023. u 20:30

IMA kafana u Srbiji koje bi zakonom valjalo zaštiti. Takva je mehana "Oplenačka zvezda" u selu Jarmenovci, uz nekadašnji Carigradski drum, danas put Topola-Rudnik.

ЈЕДНА КАФАНА У СРБИЈИ ГОСТЕ ДОЧЕКУЈЕ ВЕЋ 102 ГОДИНЕ: Сачували и виљушку са Солунског фронта (ФОТО)

Oplenačka zvezda

 Ovde se više od veka dočekuju gosti. Četiri generacije muških glava familije Pantić drže kafanu, a petu spremaju da jednog dana doraste da vodi ovu porodičnu instituciju.

U zgradi napravljenoj ne zna se tačno kada, negde između dva srpska ustanka, na vratima reči dobrodošlice: "Porodična gostionica osnovana 29. 3. 1921. U ovoj kafani su bili gosti vaši dedovi i očevi, a sada ste vi i vaši sinovi".

Oplenačka zvezda

Kafana "Oplenačka zvezda" 1921. godine

Za šankom prelepa, kovrdžava, široko nasmejana mlada žena, Biserka Pantić, praunuka osnivača kafane. Tek pristigla iz Beograda, pa je odmah uposlili, da odmeni brata, gazda Daneta, morao je poslom do grada.

MA, KAKVE LIGNjE

NEMA u kafani novotarija, sve je autentično, izvorno...

- Sad otvore etno-kafanu, a služe espreso kafu i lignje. Ne ide to, ne ide nikako. Ma, kakve lignje - veli Sveto. 

- Evo, kafa dok stigne, da se osvežite - kaže kafedžika na privremenom radu u rodnoj kafani dok na poslužavniku zastrtom šustiklom donosi zamagljen bokal sa hladnom vodom u kojoj se mreškaju listovi sveže nane, slatko od kupina ubranih podno Rudnika i dve čaše od deci kakve se danas više nigde ne mogu naći.

- Miris mog detinjstva nije bakin kolač, već dedino pečenje, a zvuk udaranje satare po panju. I danas, kad čujem sataru u nekoj beogradskoj pečenjari, štrecnem se i setim dede. To su neprocenjive stvari - priča dok čekamo njenog oca, trećeg vlasnika po redu da nam prepriča vek i još dve godine preko od kada je prvi gost ušao u njihovu mehanu.

J. Ilić

Enterijer kao da vas vremeplov vrati vek unazad

- Iz ljubavi, tradicije i duše bavimo se ovim evo već 102 godine - započinje priču Sveto Pantić dok ispijamo domaću kafu, jer samo takvu ovde služe. - Kafanu je otvorio moj deda Vojislav o čemu posedujemo jedinstvenu, unikatnu i validnu dokumentaciju: Lično mehansko pravo od 29. marta 1921. Kafanu je preneo na sina Miodraga, mog oca, poznatog pod nadimkom Šane. Tako da su tada, a bogami očuvalo se i do danas, kafanu svi znali kao "Kafanu kod Šana". Kada se otac upokojio, ja sam je preuzeo sve do 2013. Sada je glavni i odgovorni moji sin Dane, školovani ugostitelj.

Recituje Sveto kao pesmicu istoriju ove verovatno najautentičnije srpske mehane. A, kad prođete kroz njena vrata, kao da ste prošli kroz vremeplov makar pola veka unazad, pa i više. Kafana miriše na kafanu. Uvukli se stogodišnji mirisi domaće ljute i pečenja u svaku poru. Udišete zarobljenu miru svakojakog pića, kafanskog dima, kuhinjskih đakonija. Škripi patos, zna njegova duša šta je izdržao. Stolovi četvroke, stolnjaci na kockice, stolice poslednji put menjane šezdesetih godina prošlog veka. U kolekciji vlasnika je srebrna viljuška koju je njegov pradeda odneo na Solunski front i odande je vratio, kao i pečat iz 1921. i poreska knjižica iz 1924. Na posebnom mestu, uz fotografiju pretka kafedžije, ugnezdio se vredan dokument: lično mehansko pravo. Visi na počasnom mestu, kao ikona. Na zidovima, uz fotografije kafane i predaka, vise slike krunisanih glava dinastije Karađorđevića.

KOLEVKU NOSIO LAUŠEVIĆ

JEDNA od starina je kolevka osnivača kafane Vojislava, iz 19. veka. Na posebnom mestu, kod šanka, smestila se i kolevka pretposlednjeg vlasnika, koji zamalo da ostane bez nje.

- Odneo je Žarko Laušević, trebalo mu za neko snimanje. Obećao da vrati, pa nije. Molio sam Soju Jovanović, kažem: "Daj Sojo, nek vrati, to mi je prva kolevka, duša mi u njoj, te je tako i vraćena - govori Sveto. 

J. Ilić

Kolevka osnivača kafane iz 19. veka

- Blizak sam monarhiji i po očevoj i po majčinoj strani. Imam običaj da kažem da smo ovde ugostili mnoge, od Titovog sina Žarka pa do unuka Draže Mihailovića. Mada, porodično naginjemo ovom drugom - ne krije Sveto. Naprotiv, ponosno ističe.

Pola veka su, kaže Sveto, "ubitačno" radili pečenje. Posle su uveli i roštilj, sada pripremaju i ketering za vikendaše. Isključivo sami prerađuju meso: prave domaće ćevape i kobasicu, sač, dimljeni pauflek sa začinima. Gaza Dane, opravdano odsutan u vreme našeg boravka, vrsan je kuvar i prati sve što u kuhinju uđe i iz nje izađe. Svemu se zna poreklo, domaće. I šta jedu životinje, a šta ljudi.

Bila je mnogo puta "Oplenačka zvezda" scenografija domaćih filmova i serija. Među poslednjima ovde su snimane scene kafanskog života najvećeg boema srpskog romantizma, Đure Jakšića. U ovoj kafani igrale su se predstave, a dakako da se često gostila boemska, glumačka elita. Mada, svi su gosti ovde isti - i šoferi, tesari, doktori i književnici.

- Đuza Stoiljković svaki dan pešice je dolazio s Rudnika gde je imao vikendicu. Sedi do predveče, pa nazad, isto peške. Čuvena Soja Jovanović, prva srpska režiserka, bila je prijatelj ove kuće i kafane, imala je vikendicu ovde. Bata Paskaljević, pa veliki prijatelj naše kuće Danilo Lazović. Ma ko nije bio - kaže gazda u penziji.

Ovde se jelo, pilo, pevalo i plakalo, a bogami i spavalo.

- Kada je Pera Kralj mom ocu saopštio da se naš prijatelj Danilo Lazović upokojio, toliko mu je bilo teško, otkazao je predstavu u Čačku, zanoćio ovde - prepričava Sveto.

- Skoro sve sitnice u kafani su autentične. Mnoge su porodično blago - dodaje Biserka i pokazuje fotografije predaka. Dok priča sva se milina i ponos nakupili u njoj. Ima, vala, i čime da se ponosi. Bratanac, četrnaesta mu je godina, kaže, već je viđen za naslednika - gazdu, petu generaciju.

- I malena bratanica, kad je pitaš šta ćeš biti kad porasteš, kaže vrskajući: kafedžika - veli Bisa dok se, kao pratnja njene priče, u pozadini smenjuju zvuci stare, srpske pesme. "Marš na Drinu" prati nas dok se s Pantićima pozdravljamo sa mislima da bi "Oplenačka zvezda" komotno mogla da bude i ambasada ugostiteljstva Šumadije i Srbije. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!