ŽIVIMO NA SVOME I OD SVOG RADA: Srbi povratnici u Metohiju, njih 22, uglavnom mladih veruju u bolje dane (FOTO)

Dragana ZEČEVIĆ

10. 11. 2023. u 18:00

NIGDE nije kao na svome parčetu zemlje i delu neba iznad njega. Nigde se ne možete osećati svojim i biti ono što jeste, kao ovde na rodnoj grudi. Jeste i teško i neizvesno, strepimo svakodnevno, ali ovde smo svoji na svome. Ovde smo ono što smo bili i što jesmo.

ЖИВИМО НА СВОМЕ И ОД СВОГ РАДА: Срби повратници у Метохију, њих 22, углавном младих верују у боље дане (ФОТО)

foto d.z.

Kazao nam je ovo Ivica Dašić (41), jedan od 22 povratnika u metohijsko selo Rudice kod Kline. U raseljništvu je, veli, bio više od decenije, ali nije mogao da pronađe ni sebe ni osećaj pripadnosti kao što ga ima kada je u svojoj Metohiji. Na plodnoj i rodnoj ravnici iz koje je potekao i kojoj se vratio.

Foto: D. Zečević

Ivica Dašić sa suprugom i decom

Iako je strepnja deo njihove svakodnevice, njih 22 povratnika, među njima i osmoro dece, koji žive u šest domaćinstava, nadaju se boljim danima. Veruju u bolju budućnost za svoju decu koja odrastaju na svojoj dedovini. U metohijskoj zaravni između dve reke: Kline i Belog Drima, gde su plodne oranice i u novembru opasane zelenilom, uzani asfaltni put između uglavnom velikih albanskih kuća vodi do kraja sela gde su njihove prizemne kućice. Neke obnovljene, neke novoizgrađene, još se uređuju.

TREBA OVDE ZANOĆITI...

POVRATNIČKE porodice u Rudicama posetili su nedavno Vidan Brajković i Drago Mićić, predstavnici Srba iz Milvokija u SAD. Oni su mališanima donirali po 500 dolara.

- Zadivljeni smo hrabrošću i oldučnošću ovih porodica, pogotovu što su mladi a rešeni da žive od svog rada i da uprkos okolnostima svojoj deci stvaraju uslove za odrastanje ovde. Jer, zaista je potrebna hrabrost ovde živeti i zanoćiti - kazali su Mićić i Brajković, čija je poseta obradovala Srbe u Rudicama. 

- Pre 11 godina, smogao sam snage da se sa suprugom i dvoje male dece vratim na svoje imanje. Nismo imali ništa, sve nam je bilo uništeno, a kuću nam je sagradila humanitarna organizacija - priča nam Ivica.

Sa suprugom Natašom (43), rodom iz Trstenika, on pokušava da se skući svih proteklih godina. Imaju sinove Jovana (15) i Janka (5) i ćerku Jovanu (13). Jovan sanja da postane uspešan fudbaler, dok njegova sestra želi da bude advokat.

Foto: D. Zečević

Magdalena i Dejan Dašić sa potomcima

- Deca idu u školu u nekoliko kilometara udaljeno Osojane, gde nam je i ambulanta i gde uglavnom nabavljamo sve namirnice. Vozi ih školski kombi, ali brinemo za njihovu bezbednost - nastavlja Ivica.

Nosi on još ožiljke na duši od rata 1999: roditelji koji su ostali u selu, kada su svi Srbi izbegli, kidnapovani su i ubijeni.

Foto: D. Zečević

Dobrila Vulić sa malenom Marijom

- Samo se nadamo da će nam deca odrastati bezbedno - gotovo uglas dodaju Magdalena (37) i Dejan Dašić (41), roditelji Miljana (14) i Simone (6) koju neprekidno prate pogledom dok vozi bicikl po putu gde se završava asfalt, ispred njihovog dvorišta punog cveća.

Žive od poljoprivrede, uzgajaju voće i povrće, a započeli su i posao sa cvećem.

- Mnogo bi nam značilo da imamo neki manji staklenik - kaže Dejan. - Dosad sam povrće prodavao ispred albanskih marketa i nisam imao problema jer za to nema razloga budući da nikoga ne ugržavam. Samo želim da živim na svome i od svog rada.

Foto: D. Zečević

Kuće Srba povratnika u Rudice kod Kline

Isto žele i Dobrila (24) i Aleksandar (23) Vulić, mladi bračni par, oboje još studenti. I da obezbede bolju budućnost svojoj ćerki Mariji (1,5). Ona je prvo srpsko dete rođeno u Rudicama posle 18 godina.

NEPREKIDNA POMOĆ SRBIJE

PRE ratnih dejstava u selu je živelo 35 srpskih porodica.Povratnicima oko obrade imanja pomaže Kancelarija za KiM dodeljivanjem subvencija i semenskog materijala, ali i država Srbija kroz dečji dodatak i socijalnu pomoć. Budući da svi oni žele da ostanu ovde i žive sa decom, treba im pomoći da osnaže proizvodnju voća, povrća, cveća... - kažu u Privremenom organu opštine Klina.  

- Rodom sam iz Kosovskog Pomoravlja, iz Klokota. Supruga sam upoznala na studijama u Kosovskoj Mitrovici. Zbog ćerkice sam trenutno zapostavila studije, ali ću im se vratiti. Živimo od poljoprivrede i socijalne pomoći, gajimo stoku. Imamo za pristojan život. Želimo da ovde gradimo budućnost i da imamo barem petoro dece - pomalo stidljivo priča Dobrila dok u naručju drži malenu Mariju, koja odrasta okružena ljubavlju roditelja ali i svih povratnika jer je najmlađa u selu.

Foto: D. Zečević

Marija Dašić (u sredini) sa Lukom i Anastasijom

Te roditeljske, majčinske ljubavi lišeni su Luka (11) i Anastasija (13) Dašić. Ostavila ih je. Nastoje da im je nadomeste tetka Marija (22) i baka Rada (64) koje brinu o njima dok im otac Mladen radi u centralnoj Srbiji, na građevini, da bi im obezbedio sredstva za život.

- Nisam nastavila školovanje zbog bratovljeve dece, ali mi nije žao. Nekako se i ja ovde osećam najlepše, jer ovde pripadam, samo još kad bih našla neki posao - govori tiho Marija skrivajući suze od dece koja nam kažu da žele da postanu doktori. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!