Feljton

Tekstovi

Život duži 30 godina

Prosečan životni vek već danas može da se produži za još 30 godina, pod uslovima da se koriste raspoloživa sredstava za očuvanje odlične fizičke kondicije i primenjivanja testova, uključujući i genetičke, za otkrivanje raka i bolesti srca

| 04. 09. 2005. u 00:00

Enigma zvana starenje

U aprilskom broju uglednog naučnog časopisa "Sajns" grupa naučnih istraživača tvrdi da će za 55 godina, od danas, dužina života čoveka biti ravno 100 godina. Uzroci starenja su slobodni radikali koji oštećuju DNK u svakoj ćeliji, najmanje 10.000 puta dnev

| 05. 09. 2005. u 00:00

Život na tihoj vatri

Ljudsko telo funkcioniše na režimu temperature od 37 stepeni, što znači da se kompletan unutrašnji sadržaj kuva na niskoj temperaturi sve do smrti. Ko želi da vidi svoje praunuke mora drastično da redukuje hranu i piće.

| 06. 09. 2005. u 00:00

Rak nije - presuda!

Rano otkrivanje maligniteta ključ je ka dugom životu, jer donosi izlečenje u 80 odsto slučajeva. Samo dve vrste ćelija ne podležu starenju: zametne ćelije i ćelije raka

| 07. 09. 2005. u 00:00

Bolest trećeg doba

Rak se javlja pretežno kod starih osoba, jer je, u suštini, bolest degeneracije gena izazvana trošenjem i sitnim greškama posle umnožavanja. Rak će uskoro biti doveden do stanja hronične bolesti s kojom se može živeti mnogo godina, kao sa dijabetesom, ek

| 08. 09. 2005. u 00:00

Prečicom do kraja

Puštanje životu na volju, zatim dobra, što će reći, masna, ukusna i obilna hrana, alkohol preko mere i cigarete - prečicom vode do ozbiljnih oboljenja. Nema dugovečnosti bez odricanja od gastronomskih i drugih prokaženih uživanja

| 09. 09. 2005. u 00:00

Bolest brža od simptoma

Danas postoje skeneri koji otkrivaju srčane probleme pre pojave simptoma. Identifikacija faktora rizika daje smernice za dug život. Holesterol - neprijatelj bez kojeg se ne može.

| 10. 09. 2005. u 00:00

Šećer kao otrov!

Gojaznost ne daje velike izglede na dugovečnost. Kako da izračunate jeste li gojazni ili ne? Na šećer se mora paziti kao da je otrov.

| 12. 09. 2005. u 00:00

"Remont" starog tkiva

Poznati biolog Vilijem Heseltajn tvrdi da će za koju godinu biti moguće ostarelo telo dopuniti svežim, potpuno mladim i potentnim ćelijama. Stvari sa kloniranjem idu mnogo brže nego što se moglo pomisliti

| 13. 09. 2005. u 00:00

Balon umesto reza

Bez skalpela i hirurga, kardiolozi i radiolozi ubacuju balone i kratke cevčice u sužene krvne sudove srca i vraćaju ih u prethodno stanje. Kako živeti sa pejsmejkerom.

| 11. 09. 2005. u 00:00

Klon - etičko pitanje

Odbačeni embrioni koji se koriste za izdvajanje i kultivisanje matičnih ćelija imaju bolju sudbinu od onih koji su završili u kanti za otpatke. Ne treba biti lekar da bi se znalo kako bolest ne pogađa samo telo nego pustoši i ljudski duh.

| 14. 09. 2005. u 00:00

Tajna čarobnog gena

Najrasprostranjeniji steroid u telu čoveka je DHEA, ali nije odgonetnuta njegova uloga. Najveća koncentracija ovog steroida oko 20. godine života i godinama se polako smanjuje

| 15. 09. 2005. u 00:00

Bebe sa ličnom kartom

Do sada je rođeno 3.000-4.000 zdrave dece čiji su roditelji pre veštačke oplodnje imali genetičke podatke o embrionu. Buduće generacije će gledati na početak 21. veka sa čuđenjem, jer im neće biti jasno zašto se toliko umnih i obrazovanih ljudi protivi kl

| 16. 09. 2005. u 00:00

Pobeda nad smrću

Američki futurolog Rej Karcvejl predviđa da je sledeći veliki svetski naučni korak pobeda nad smrću. U svojoj knjizi "Fantastično putovanje: živi dovoljno dugo da bi živeo večno" Karcvejl ne navodi koliko će dugo živeti, ali kaže da u narednih stotinak go

| 17. 09. 2005. u 00:00

Robot umesto lekova

Jednostavne mašinice, tj. nanorobote koji će čistiti unutrašnjost arterija, već je konstruisala, a sada ih isprobava Kineska akademija nauka. Nanotehnologija jedan od šest prioritetnih pravaca razvoja u EU

| 18. 09. 2005. u 00:00