SRPSKI JEZIK IZMEĐU STRUKE I RODNE IDEOLOGIJE - Povodom zakona o rodnoj ravnopravnosti: Ko nam to kroji jezik?

Piše: Marina Spasojević, Institut za srpski jezik SANU

19. 03. 2024. u 12:00

KATEGORIJA gramatičkog roda ne sme se poistovećivati sa polom u prirodi, a još manje sa "rodom kao društvenim konstruktom" (dženderom), koji se u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, kao neustavna kategorija, koristi

СРПСКИ ЈЕЗИК ИЗМЕЂУ СТРУКЕ И РОДНЕ ИДЕОЛОГИЈЕ - Поводом закона о родној равноправности: Ко нам то кроји језик?

Ilustracija Tošo Borković

Novi vek srpskom jeziku doneo je nove izazove. Naime, 73. članom Zakona o rodnoj ravnopravnosti, usvojenog 20. maja 2021. godine, propisuje se uvođenje "rodno osetljivog jezika" i njegova obavezna upotreba u javnoj sferi, službenoj komunikaciji, medijima, školstvu itd. od 20. maja 2024. godine, a nepostupanje u skladu sa zakonom sankcioniše se visokim novčanim kaznama. Susreli smo se, dakle, sa zahtevima iz nejezičke, društveno-političke sfere za intervencijama u jeziku. Očigledna je težnja ka direktivnoj jezičkoj politici - kakva je srpskom jeziku strana - u pogledu tvorbe i primene najrazličitijih imenica ženskog roda za nazive zanimanja, zvanja, titula i sl. (poput borkinja, pedagoškinja, trenerica/ trenerka i sl.), usložnjavanja rečenica i razbijanja smisaone celine primenom upotrebe udvojenih formi (građani i građanke, potisao/ la, on/ a i sl.) itd. Pretpostavka je da bi imenovanje, jezička forma (znak) uticali na promenu svesti i omogućili u konačnici promenu u stvarnosti, u čemu do izražaja dolazi manipulativna funkcija jezika. Priručnike i savetnike za upotrebu "rodno senzitivnog jezika" nalazimo na sajtu Vlade Republike Srbije, u kojima je materija izložena bez uvažavanja srpske gramatičke tradicije i normativistike, a svi autori i nisu srbisti.

Na drugoj strani, Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma usvojen je 15. septembra 2021. godine, a prema članu 7, tački 6, standardizacija srpskog jezika mora biti zaštićena od ideoloških i političkih uticaja.

Ovaj član upravo osporava članove o tzv. rodno senzitivnom jeziku ranije donetog Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Isto tako, Savet za srpski jezik, kao telo Vlade Republike Srbije, osnovan je tek 16. marta 2023. godine, prema obavezi iz 4. člana Zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma. Zadatak Saveta je da prati i analizira stanje i upotrebu srpskog jezika u javnom životu i sprovodi mere radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma i daje preporuke, predloge i stručna mišljenja.

Savet je konstituisan dva meseca kasnije - 15. maja.

Zakonska podloga koja obezbeđuje zaštitu srpskog jezika i brigu o njemu pojavljuje se kasnije, kada se uveliko razvijaju strategije za primenu tzv. rodno senzitivnog jezika. Sektor za društveni dijalog Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Vlade Republike Srbije organizovao je niz društvenih dijaloga pod nazivom Kako do rodno osetljivog jezika?, i to 27. marta u Beogradu, 24. maja u Novom Pazaru i 21. juna u Novom Sadu. Inače, dijalozi su se odvijali uz podršku Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje prava žena u Srbiji i Evropske unije. Očigledno je da se primena jednog zakona koji zadire u jezičku sferu razrađuje dok još nije formirano telo koje će se brinuti o primeni Zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu.

U agendi za prvu rundu dijaloga u sesiji "Struka ima reč" nisu pozvani da učestvuju predstavnici matičnih, srbističkih katedara sa šest državnih univerziteta u Srbiji (Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Kosovska Mitrovica, Novi Pazar), Instituta za srpski jezik SANU, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, Matice srpske i Društva za srpski jezik i književnost. Institut za srpski jezik SANU i Katedra za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu imali su predstavnike tako što su Srpska akademija nauka i umetnosti i Univerzitet u Beogradu preneli svoje pozive na njih. Tako je bilo prilike da se čuje reč srbističke struke, ali nažalost nije bilo načina da ona utiče na zaključke i stavove koji ima deo struke spreman da radi na implementaciji ovoga zakona, makar i protivno sistemu srpskog jezika i njegove norme. Na drugom i trećem dijalogu Savet za srpski jezik imao je svoga predstavnika, koji je izneo stav da se odredbe koje se tiču jezika iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti moraju povući i da se nikako ne mogu takvi članovi donositi bez konsultovanja sa strukom.

U suštini, da je bilo volje da se čuje jezička struka, do ispisivanja zakonskih članova o rodno senzitivnom jeziku ne bi došlo. Naime, jezička struka se do sada oglašavala i već deceniju i po pokušavala da približi suštinu gramatičke kategorije roda u srpskom jeziku - naročito imeničkog, značaj stabilnosti norme i jezičke strukture, da spreči banalizaciju srpskog jezika i nauke o srpskom jeziku, navodeći bezbroj primera zašto je ovo zakon protiv srpskog jezika, odnosno kako se njime zadire u njegovu strukturu. To je činila u vidu normativnih preporuka kroz odluke Odbora za standardizaciju srpskog jezika (E. Fekete, 2007; S. Miloradović, 2011; M. Kovačević, S. Tanasić, 2021). Odbor je podsetio da su odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti u suprotnosti sa celom istorijom norme srpskoga književnog jezika, a samim tim i sa njegovim sistemskim i strukturnim pravilima.

Kategorija gramatičkog roda ne sme se poistovećivati sa polom u prirodi, a još manje sa "rodom kao društvenim konstruktom" (dženderom), koji se u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, kao neustavna kategorija, koristi. Muški gramatički rod je neutralna kategorija, generička, opšta, što znači da se njome, prema jezičkom zakonu, obuhvata i kategorija muškog i ženskog pola (Ona je odličan lekar, Raspisan je konkurs za jednog nastavnika; Majka i otac su se šetali i sl.). Zakon o rodnoj ravnopravnosti ukida razliku između opšte (generičke) i upućivačke (referencijalne) funkcije, jer je profesor, student neutralno - odnosi se na lica oba pola i možemo upotrebiti i za sitaucije čiji su nam učesnici i nepoznati, a profesorka, studentkinja upućuju na ženska lica, što znači da se mogu koristiti samo kada je poznato o kome je reč.

Mišljenje koje se čuje da je srpski jezik diskriminatoran i da je dostigao stepen razvoja da se u njemu primeni rodno senzitivni jezik da bi se menjao položaj žene i patrijarhalno društvo - predstavlja zamenu teza, jer suština je u tome da društvo za poboljšanje položaja žena obezbedi odgovrajuće okruženje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!