Čovek nepodnošljive lakoće pisanja, Milan Kundera (94), napustio je ovaj svet ironije i nesklada, pa opet, jedini svet koga znamo, sa njegovim malim intimnim enigmama i uzvišenim sitnim radostima, koje je tako vešto opisivao u svojim knjigama.

Komentari (1)

Nepodnošljiva lakoća laži

13.07.2023. 14:42

Milan Kundera se upisao u knjigu antikomunističke martirologije. Problem je u tome što mit o Kunderi disidentu ne korespondira sa biografskim činjenicama. Čovek je u mladosti bio okoreli staljinista, a radio je i kao doušnik za tajnu policiju potkazavši izvesnog Miroslava Dvoračeka kao špijuna. Isto tako, budući da je brižljivo gradio mit o sebi kao antikomunističkom velikomučeniku, Kundera je bio prinuđen da iznova osmisli svoju prošlost, tako da se njegova autobiografija može smatrati fikcijom koliko i romani "Oproštajni valcer" ili "Knjiga smeha i zaborava". Kako je primetio njegov nezvanični biograf Jan Novak: "U nekoliko intervjua, i u članku za Le Monde, rekao je da je izbačen sa univerziteta, što nije; da je radio zahtevan fizički posao u rudarskim regionima, što nije; da je bio praktično nepoznat u Čehoslovačkoj sve do 1967. [sa objavljivanjem Šale], kada je već 1963. bio među najmlađim dobitnicima Državne nagrade za književnost, otvarajući kongrese pisaca. Književna zvezda". Ljude sa ovih prostora bi mučno iskustvo sa despotskim vlastodršcima trebalo da nauči barem jednu stvar - ne uzdiži u nebesa čoveka koji to apsolutno nije zaslužio. A lažni svetac Kundera to svakako nije zaslužio.