JESMO LI SVEDOCI KRAJA JEZIKA? Srpsko- austrijska izložba u beogradskom Muzeju savremene umetnosti (FOTO)
DEO učenja jednog od najznačajnijih mislilaca 20. veka, Ludviga Vitgenštajna (1889-1951), rođenog u bečkoj aristokratskoj porodici, a koji je umro u Kembridžu, gde je predavao veći deo života, bile su i - jezičke igre.
Kako tvrde njegovi tumači, Vitgenšatajn je smatrao da se ne mogu razumeti značenja termina u okviru jezičke igre, niti rečenice koje su posledice te igre, ako se ne shvati šta je to što akteri igre rade, ako se ne zna koje su njihove neverbalne delatnosti. Odnosno, tvrdio je da je za razumevanje neke jezičke igre potrebno da se zamisli čitav jedan oblik života.
Inspirisani ovim, ali i drugim idejama austrijskog filozofa koji je radio u polju logike, matematičke filozofije, filozofije duha i jezika, austrijski i srpski umetnici su, istražujući u različitim medijima, svoje radove slali na konkurs Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu. Odabrana dela čine postavku "Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu", svečano otvorenu krajem minule sedmice u Galeriji-legatu Milice Zorić Čolakovć i Rodoljuba Čolakovića, pri beogradskom Muzeju savremene umetnosti. Za koncept i upravljanje projektom bila je zadužena umetnica Milica Lapčević, a koordinator ispred MSUB je kustos Miroslav Karić.
Učesnici projekta
U OVOM projektu učestvuju umetnici Ana Maria Lima Dimitrijević, Anita Vitek, Arnold Rejnhaler, Astrid Švarc, Barbara Holer, Daniela Fulgosi, Dea Džanković, Doris Teres Hofer, Dragana Žarevac, Dunja Trutin, Gerda Lampalzer. Na konkursu su odabrani, pa se na izložbi nalaze i radovi čiji su autori Irena Simić, Johen Hler, Isabela Kohlhuber, Lana Vasiljević, Mihael Hindl, Ernst Misgang, Miljana Niković, Žarko Aleksić, Danica Bićanić, Boris Burić, Goran Despotovski, Nikola Radosavljević, Rosvita Veingril/Stevan Kojić, Verner Jauk/Laura Sofi Mejer, Daniel Rotbart, Sonja Meler, Stefan Virnsperger i Vanja Novaković.
Radovi sa ove izložbe u različitim umetničkim praksama promišljaju Vitgenštajnovu misao o jeziku, stavljajući je u savremeni kontekst. Tako su, prema mišljenju organizatora postavke, pokazali novu aktuelnost njegovih filozofskih teza, pozivajući gledaoce da se suoče sa onim što znaju, ili veruju da razumeju. Širok je spektar stvaralačkih izraza zastupljenih na postavci - od minimalističkih intervencija u jeziku, video-instalacija, elektro-akustičkih eksperimenta, skulptura, kolaža do digitalnih aplikacija, vizuelne poezije, performativnih scenarija.
- U doba kada veštačka inteligencija generiše svoj sistem saznanja putem kodova, gradeći tehnološke alternative čak i kreativnim procesima ljudskih bića, dela na izložbi pružaju uvid u međuprostore u kojima umetničko traganje još uvek zadržava primat - piše u tekstu koji prati "Kraj jezika".
Jedan od ciljeva projekta je, kako se ističe, dalje povezivanje i osnaživanje saradnji između srpske i austrijske umetničke scene, oličene i kroz produkciju sasvim novog rada specijalno za ovu izložbu, upoznavanje različitih protagonista (institucije, pojedinci) aktivnih kroz praksu, istraživanja i teorijski rad u oblasti savremene umetnosti.
- Ovo je jedna od retkih izložbi ovakvog formata i koncepta, s velikim brojem izlagača iz Srbije i iz jedne inostrane zemlje, ali i prilika da se sagledaju delovi scene savremenih vizuelnih umetnosti Srbije i Austrije, oni koje zanima utemeljenje umetničkih praksi na teoriji umetnosti - naglasio je Karić, na otvaranju.
Dok je autorka projekta, Milica Lapčević, ukazala kako je inspiracija Vitgenštajnom uočljiva već od samog naslova i jezičke igre između "kraja" i "kraja jezika" i komunikacije u digitalnom dobu, do celokupnih izgleda razvoja civilizacije zasnovanog na govoru, lingvistici i semantici: - Od fascinacije tehnologijom do zaista kreativnih iskoraka, od naše svesti o prirodi do njene artikulacije u naučnim ili duhovnim terminima, ili oboje. Mnogo više izuma i ideja krije se u samim umetničkim delima, koje imamo jedinstvenu priliku da istražimo - zaključila je Lapčevićeva.
Izložba će biti otvorena do 6. maja.
BONUS VIDEO - DR NOVOSTI: Kako biti emocionalno inteligentniji?
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)