POGLED ISKOSA: Balša Rajčević - svedok naše likovne scene
BALŠA Rajčević je značajno ime srpske umetnosti i likovne kritike, pa je svaka njegova knjiga o umetnosti - događaj.
Malo kritičara odlikuje izgrađen stav i istrajnost, a još manje je sposobno da svoje pisanje objedini u koricama knjige. Likovna kritika je profesija u odumiranju, a Rajčevićevi tekstovi sećaju na njene zvezdane časove poštenja, doslednosti i misaonosti. Tako je ovaj beogradski kritičar (rođen 1941.) u direktnoj naslednoj liniji koja se pruža od Miodraga B. Protića, Lazara Trifunovića, do Sreta Bošnjaka i Đorđa Kadijevića.
Rajčević je sada jedan od najpouzdanijih svedoka i saučesnika naše likovne scene, ne samo zbog svoje dobi, već i sposobnosti da analitički i sintetički promišlja umetnost.
Još samo Đorđe Kadijević iz te starije generacije, zna da do te mere filozofski problematizuje tekst, da ga ogoli do ontoloških osnova, postavljajući u osnovi samo jedno pitanje: Šta je umetnost? Pored misaone, konceptualne zasnovanosti, kojom se odlikuju i Rajčevićeve skulpture i kolaži, njegovi tekstovi su interesantni za čitanje, on nikada ne zapada u praznoslovlje, dosadnu, samodovoljnu analizu, koje se toliko grozio Dado Đurić.
Kao i njegovi prethodnici, Rajčević radi na uspostavljanju vrednosnog kriterijuma, u vreme kada su u umetnosti popustile sve stege, kada se više nema obzira ni prema čemu, a umetničko delovanje se rasplinulo do besmisla i samoporicanja. Reč je možda i o uzaludnoj, donkihotovskoj delatnosti, o bespotrebnosti kritike, ali je takav pristup jedino moguć i častan.
Samo je Rajčević među diplomiranim vajarima i magistar istorije umetnosti, o njegovim skulpturama objavljena je monografija (ULUS, 2005), a između 1985. i 2020. publikovane su još tri knjige njegovih kritika, eseja i članaka o umetnosti. U međuvremenu, postao je i cenjeni književnik, a bavi se i slikarstvom. Tekstovi u knjizi "Iz beogradskih galerija" pisani su u rasponu od 2011. do 2016. godine, obuhvataju kritike ali i duže studije, objavljene u listovima i časopisima "Književne novine", "Likovni život" i "Danas", u kojima je Rajčević više godina bio stalni likovni kritičar. U knjizi su predstavljeni stvaraoci iz više generacija, od najstarijeg Miodraga B. Protića (1922) do najmlađe Zvezdane Lazin. Zastupljene su skoro sve vrste umetnosti, a analizirani su u prikazima dometi i stavovi izneseni u šest knjiga o umetnosti. Osim slavnih akademika i profesora tu su i manje poznati umetnici, kao i po koji umetnički fotograf.
Krećući se u svom izboru srednjom linijom proverenih i čisto likovnih vrednosti na tragu visokog modernizma, kada je jugoslovenska umetnost bila na vrhuncu, ne zalazeći u krajnosti avangardizma ili mimetičke figuracije, ovaj kritičar je na delu, u praksi, kao i u esejističkom delovanju, ukazao na neophodnost zasnivanja umetnosti kao savremene estetske i etičke kategorije.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)