MANASTIR RUDENICA SVOJEVREMENO OTKRIO ČUVENI PUTOPISAC FELIKS KANIC: Porta prepuna tragova zuluma
MANASTIR Rudenica kod Aleksandrovca, svetinju iz 15. veka, Evropi je otkrio Feliks Kanic. Čuveni putopisac je, ostavljajući zapis o crkvi Svetog Ilije - unutar manastirskog kompleksa - napomenuo i da pisanih podataka o gradnji, jednostavno, nema!
- Na osnovu oslikanih portreta Stefana i Vuka Lazarevića veruje se da je crkva nastala između 1402. i 1405. - zapisao je Kanic o manastirskom kompleksu koji je srpskim vernicima i te kako dobro bio poznat.
Istoriju dugu šest vekova obeležili su stalna borba za veru i brojni tajnoviti elementi prošlosti. Tako su radnici 1959, prekopavajući zemljište za manastirski vinograd, slučajno otkrili pokolj verujućih Župljana - pronašavši čak 18 rovova sa kostima.
Zaslužnici
RUDENICA je spomenik kulture od velikog značaja. Više puta je obnavljana, a poslednjih godina za to su najzaslužniji monahinja Marta, meštani, verni narod i Eparhija kruševačka.
Veruje se da ih ima još, a monahinja Marta, koja brine o manastiru, ispričala je svojevremeno da se dešava da čitav vrt miriše, kao da miomirišu mošti stradalnika...
- U porti, istočno od oltara, danas leži velika kamena ploča, čiji tekst obaveštava da su ovde sahranjene kosti brojnih žrtava turskog zuluma, počinjenog tokom neke manastirske svečanosti - napominje Adam Stošić, hroničar Kruševca i okoline.
Više detalja o tom strašnom događaju dao je slavni episkop žički Nikolaj Velimirović, čijom zaslugom je manastir obnovljen, 1936. Štampa je izveštavala o liturgiji povodom osveštavanja hrama, spominjući da je vladika posebno istakao događaj iz prošlosti, kada su vernici "proterani od Kopaonika"...
- Turci su posekli sav taj narod: i žene, i nejaku decu, pa su potom zapalili crkvu. Retko je naći groblje tako veliko, kao groblje kod ovog manastira - naveo je u besedi episkop Nikolaj.
Neobična je i priča o ktitorstvu ovog manastira. Po sačuvanim zapisima, podigao ga je Vukašin, vlastenik despota Stefana, zajedno sa suprugom Vukosavom. Njihove freske su na južnom zidu crkve, pored prikaza despota Stefana i njegovog brata Vuka, na zapadnom zidu.
Još jedna specifičnost ove bogomolje je u tome što su freske posvećene despotu Stefanu, a ne Isusu Hristu. Građevina, inače, pripada moravskoj školi, ima sažeti trikonhos sa jednom kupolom, te kamenom plastikom na prozorima i portalu. Iako je manastir dugo bio u ruševinama, mnoge freske su očuvane...
- Celokupan živopis radio je slikar Teodora, koji je zapisao svoje ime na zidu u oltarskom delu crkve - zabeležio je 1959. jeromonah Hrizostom, tadašnji starešina manastira Rudenica.
Novi Samsung Neo QLED televizori pomeraju granice kućne zabave
U SVETU kućne zabave, gde svaki piksel, boja i detalj čine razliku, novi Samsung televizori, nedavno predstavljeni na Unbox&Discover događaju, stupaju na scenu sa revolucionarnim inovacijama.
26. 04. 2024. u 16:00
SAD I TZV. KOSOVO HOĆE DA IMA SOPSTVENU SREBRENICU! Predsednica lažne države u perfidnoj igri optužila Beograd
PREDSEDNICA lažne države Kosovo Vljosa Osmani, i pored toga što još nisu preskočili poslednju stanicu ka članstvu u Savetu Evrope - glasanje na Komitetu ministara 17. maja najavljuje da će porodice nestalih moći da tuže Srbiju Evropskom sudu za ljudska prava za povredu prava na život njihovih najmilijih.
29. 04. 2024. u 07:00
POSLE OPTUŽBI DA KRIJE NACIONALNOST I VEROISPOVEST: "Ja sam Srpkinja, krstiću sina u Hramu!" Maja Berović o PRAVOM imenu i poreklu
"JA SAM Srpkinja i ponosim se time!"
01. 05. 2024. u 13:14
Komentari (0)