MISTERIJA UBISTVA KNEZA: Za pripremu atentata znalo se tri godine unapred, Mihailo je ignorisao upozorenja i penzionisao dostavljače

Milorad Bošnjak

31. 08. 2020. u 20:07

ZA pripreme ubistva kneza Mihaila, pouzdano se znalo tri godine ranije! Svedočanstvo o tome je i korespondencija prote V. Milića i advokata Stevana Stevče Malenovića, te Malenovića sa - Pavlom Pajom Radovanovićem, koji je 1865. sa bratom Kostom pripremao ubistvo Mihaila i najposle ga 1868. izvršio! Poznati su samo izvršioci i okolnosti atentata. Ko ga je naručio, za čiji interes? Da bude najgore: Mihailo je ignorisao tačna obaveštajna upozorenja o atentatu, odbijao savete iskusnog oca, knjaza Miloša, dok je ovaj bio živ, koji je, inače, preživeo više pokušaja likvidacije.

МИСТЕРИЈА УБИСТВА КНЕЗА: За припрему атентата знало се три године унапред, Михаило је игнорисао упозорења и пензионисао достављаче

Spomen-obeležje stradanja kneza Mihaila / Foto - dokumentacija "Borbe"

U pismu prote Milića Malenoviću, najvažniji deo doslovno glasi: "Gospodin mitropolit zaista je pred ubistvo kneza Mihaila primio preko Oršave jedno pismo bez potpisa u kome se javljalo da će izvesni ubiti kneza Mihaila. G. mitropolit je odmah to pismo predao u ruke knezu i on se je nekoliko dana čuvao, što je g. mitropolita dovoljno umirilo, no naskoro opet je prestalo to potrebno čuvanje i pažnja, dok nije i sama katastrofa nastupila." Pismo datira 6. februara 1865.

U FONDU Arhiva Srbije PO kut. 140 br. 150 stoji Malenovićev spis o razgovoru uživo njega i Pavla Radovanovića, atentatora: "Za vreme mog bavljenja u Beogradu dođe kod mene Radovanović, i u razgovoru kaže mi da će on da ubije kneza Mijaila, toga leta u Topčideru, o 50-godišnjoj proslavi ustanka knjaza Miloša na Turke, zato što on (knez Mihailo) neće da izvidi po molbi Radovanovića - kako vlasti čine očevidnu nezakonitost njegovom bratu Ljubi Radovanoviću, advokatu u Valjevu, koji je tada bio u zatvoru za neku napakovanu krivicu, - pa između ostaloga izgovorio je Paja i ovo: - Ubiću ga, Malenoviću, oca mu njegovoga, pa da je veći od ovoga beogradskog tornja! Tom prilikom Paja je meni rekao: - Ja neću tebe da uvlačim u ovu stvar, jer nisam rad da što pretrpiš zbog mene, već ti to samo saopštavam kao dobrom poznaniku."

Malenović i Radovanović su se znali iz Kragujevca, gde je Malenović bio sudski sekretar, a ovaj direktor gimnazije. Kad mu je budući atentator poverio svoju nameru, Malenović rešava da o njoj - nikom ne govori! Iako je bio privrženik Obrenovića! Objasnio je to doslovno: "Ako se zaista izvrši ubistvo, onda bih mogao biti osuđen, kao doznavač svega - do pet godina zatvora, - a na ovo sam se rešio, pre, nego da budem potkazivač."

ATENTAT je verovatno smišljen u jednoj stranoj sili (verovatnije u dve) a problemi atentatora sa knezom Mihailom su vešto iskorišćeni. Najpogubnije: Mihailo se, znajući za te pripreme, nije ponašao kao odgovoran državnik za spas srpske vlasti i sebe! Dostavljači tih dojava, visoki funkcioneri, od Mihaila su trpeli poniženja, naprasna penzionisanja (Arsa Tucaković, Jevta Stojanović, Miloje Todorović ...) dok je nesrećni Vidoje Ivković streljan kao "zaverenik protiv života i vladavine kneza Mihaila"! O tome je javno svedočio i Dragutin Žabarac, prvi ađutant i kneza Mihaila i kasnije kneza Milana Obrenovića.

Zašto je Mihailo, iskusni mason, naviknut na konspirativni rad prošavši mnoge opasnosti po život, postupao tako? "Tačne su bile tvrdnje kneza Miloša, da oko Mihaila postoji uzak tajni krug intriganata, kojima je naivno verovao. Ta grupica diplomata i srpskih političara oko Mihaila, povezana sa tajnim službama Evidencbiroom Austrije i ruskom Ohranom, Mihaila je odvraćala od verodostojnosti ozbiljnih informacija obaveštenih ljudi o zaveri protiv njegovog života i vladavine. Austrijska i ruska diplomacija i službe sarađivale su i protiv kneza Miloša", objašnjenje je arhivista slobodnih zidara u severnoj Italiji i Istri.

SJEDINjENA SRPSKA DRŽAVA

DA li je motiv atentata na Mihaila bio i njegov program ujedinjenja Srba u Sjedinjenu srpsku državu, koji se nimalo slučajno, podudarao sa planom masonerije u Evropi, naročito francuske, za razbijanje "tamnice naroda" Austrougarske i osamostaljenje slovenskih država iz njenog sastava?! Od Garašaninovog "Načertanija" koje su Vlada u Beču i još neke kvalifikovale kao "plan stvaranja velike Srbije", plan knjaza Miloša je odstupao jer je težio samo stvaranju samostalne Srbije, dok je Mihailov plan bilo ujedinjenje svih Srba na Balkanu. Mada u nekim izvorima ima tvrdnji, da je Miloš sa poverljivim stranim emisarima razmatrao i program stvaranja Balkanske unije na štetu Austrije - iako je po većini istoričara bio "austrofil"!

Dugo je u Mihailovoj tajnoj politici bio aktuelan i plan stvaranja zajedničke države Srbije i Bugarske, uz garancije Francuske. On je 1867. sa bugarskom opozicijom, koja je bila francuski eksponent, u Bukureštu potpisao sporazum o budućem ustrojstvu te zajedničke države. Dalje planove na realizaciji tog sporazuma sprečava Rusija, kojoj srpsko-bugarski savez nije odgovarao.

POSLE očeve smrti Mihailo je, pod uticajem intriganata, kurs Miloševe politike promenio i s tim zaokretom otišao u smrt. Malenović o momentu kad je atentat izveden piše:

"Knjaz Mijailo gine u Topčideru u pratnji žena: kćeri i unuke poč. Jevrema Obrenovića (Anke i Katarine). Baš u to vreme dolazi iz Grocke u Topčider radi šetnje penzioner Ilija Garašanin, a sin ovoga (Svetozar) u tome momentu prati Knjaza kao ađutant, i ne drži za dužnost da pohita Knjazu u pomoć, odbrani od ubistva. A Iliju Knjaz je bio odpustio i penzionisao, kao predsednika Ministarstva, dokle je pređe u 1842. godini naredio - te su i otac i stariji brat Garašaninov kao buntovnici ubijeni, i glave im odsečene, - i zbog toga Knjaz Miloš za života, nikada nije pustio Garašanina sebi blizu. Ali možda je i to bilo mudro, kako je Knjazu Mijailu intriga bila kobna podmetnuta, ubiti brata i oca kome, pa posle toga ipak uzeti sina ubijenome i brata za svoga ministra! (AS, PO 140/150)."

MILOŠ je sina, kneginju Ljubicu i političare bliske Obrenovićima u Srbiji i u inostranstvu, pismima iz Hereštija, Galicije i Beča upozoravao na koban uticaj intriganata na Mihaila i to - dve decenije pre atentata! Mihailo je ovako ocenjivao sva Miloševa upozorenja: "očeva iskustva su pogrešna i zastarela."

Još od novembra 1842. knjaz Miloš je Mihailu slao usmene, tajne poruke, često i posredstvom Vuka Karadžića. Uzalud, što dokazuje i Miloševo pismo (AS PO 94/18): "Vi, sine, imate bolje prijatelje, po čemu ja i g. Vuk Vama smo sasvim izlišni šta više, mi Vama smetamo u diplomatiji - meni nije lako odstupati od Vaših interesa, i ostavivši Vas samog u prostranom polju neizvesnosti i gubitaka. Teška srca, odstupam od svog učešća u Vašim poslovima, želeći da sami sa Vašim savetnicima bolje i uspešnije za sebe stvar izradite."

KNEZ Mihailo je sahranjen u Sabornoj crkvi u Beogradu, a u jevrejskoj sinagogi je 21. maja 1869. održan moleban za pokoj duše, kako je navedeno, kneza Mihaila M. Obrenovića III. On je održavao dobre veze sa uticajnim Jevrejima u Srbiji, često i kroz masoneriju, u kojoj je bilo dosta Jevreja. Izvorni spis II 39189 "Spomen knezu Mihailu u jevrejskoj sinagogi u Beogradu 1869." nalazi se u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Ima arhivskih svedočanstava, da je Mihailo nekoliko puta razmenio tajne delegacije sa ložama ekskluzivne jevrejske masonerije u Parizu, koja pripada Redu Bene Berit (ili B`nai Brit).

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna