Neimari grade za trećinu više nego lane: Građevinska industrija u našoj zemlji danas zapošljava više od 100.000 radnika
GRAĐEVINSKU industriju Srbije danas čini oko 11.000 privrednih društava koja zapošljavaju više od 100.000 radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku vrednost izvedenih građevinskih radova u 2018. godini na teritoriji Srbije povećana je za 13,9 odsto, u odnosu na 2017. godinu. Dok je u prethodnoj, 2019. godini, ona povećana za 35 odsto u odnosu na 2018.
Kako priča Ivana Vuletić, sekretar Udruženja za građevinsku industriju, građevinarstvo je u bruto domaćem proizvodu Republike Srbije u 2018. godini učestvovao 4,5 odsto, što je za 0,4 procenta više u odnosu na 2017. godinu, dok u 2019. godini, on iznosi više od pet odsto. Tako je, prema podacima Agencije za privredne registre, u sektoru građevinarstva, registrovano skoro tri odsto više kompanija nego 2017, koje su, u istom periodu, zaposlile za 6,4 odsto više radnika.
- Nije potrebna teška matematika da se zaključi da građevinarstvo iz godine u godinu beleži konstantan rast - govori Vuletić. - Prema podacima APR u sektoru građevinarstva, trenutno je aktivnih 9.838 privrednih društava, a aktivnih preduzetnika je 24.846. Kako je, u narednom periodu u Srbiji, najavljen nastavak investicija, posebno u infrastrukturu, očekujemo da se ovakvi, pozitivni trendovi u građevinarstvu nastave.
Primera radi, prema Izveštaju Fiskalnog saveta iz oktobra 2019. godine, Srbija je završetkom Koridora 10 i dela Koridora 11, dobila mrežu auto-puteva dužine oko 900 km, nastavlja Vuletić. Prema podacima RZS, naša zemlja je 2006. godine imala mrežu auto-puteva dužine 374 km, dok je u poslednjih deset godina ta mreža povećana za više od 400 kilometara novoizgrađenih auto-puteva.
- Najčešće teme sa kojima smo se susretali u razgovorima sa predstavnicima građevinskih kompanija su mnogobrojni predlozi za poboljšanje i unapređenje poslovanja - ističe Vuletić. - Time bi tržište bilo još bolje uređeno i poboljšao bi se poslovni ambijent. Kada je reč o sigurnosti investitora i izvođača radova, u narednom periodu, potrebno je pojačati mere kontrole, kako bi se suzbila nelojalna konkurencija, podstakle domaće kompanije na zajedničke nastupe, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Uz to, potrebno je analizirati pitanja naplate PDV, bankarskih garancija...
Takođe, smatra naša sagovornica, veliku pomoć privrednicima predstavljale bi subvencije ili izvesne olakšice za kupovinu novih mašina i opreme. O tome je bilo govora i na sastanku održanom sa predstavnicima građevinske privrede, u Ministarstvu građevine.
- U mnogim zemljama postoje olakšice u vezi sa pristupačnijim uslovima za stambene kredite, za kupovinu novih stanova, čime se podstiče razvoj građevinske industrije, u oblasti stambene novogradnje - objašnjava Vuletić. - Time se ujedno pomažu i kupci stanova. Naravno, energetska efikasnost je neizbežna tema u savremenom svetu, i ona takođe, uz uvođenje izvesnih subvencija može biti način da se pomogne građevinskoj industriji.
Prema podacima Ministarstva građevine, posle uvođenja novog modela za izdavanje građevinskih dozvola - CEOP, broj izdatih građevinskih dozvola je, u poslednje četiri godine, povećan čak tri puta - sa 7.668 u 2014. godini na 21.824 u 2019. godini.
- Pomenuti rezultati bi, po mišljenju građevinaca, u narednom periodu mogli biti poboljšani uspostavljanjem potpune digitalizacije rada u ovoj oblasti - kaže Vuletić. - Nedostatak i odliv kvalifikovane radne snage je problem sa kojim se, već duže vreme, suočava čitava građevinska privreda u čitavom regionu. U Srbiji je ovaj problem lako uočljiv, posebno s obzirom na to da pojačana investiciona aktivnost u građevinskom sektoru u Srbiji, u prethodnom periodu direktno utiče na veću potražnju radnika za izvođenje građevinskih radova.
Ipak, prema podacima RZS, zabeleženo je 104.075 zaposlenih u sektoru građevinarstva, u prvih devet meseci 2019. godine. To je za 9,8 odsto više u odnosu na broj zaposlenih u prvih devet meseci 2018. godine. Osim nedostatka kvalifikovane radne snage, tržište građevinskih radnika suočava se i sa problemom nedovoljnog broja učenika upisanih u građevinske srednje stručne škole, upozorava Vuletić.
- Uključivanjem što većeg broja kompanija u sistem dualnog obrazovanja učenici bi kroz praksu tokom školovanja bili pripremljeni za rad na građevini odmah po završetku školovanja - smatra Vuletić. - S obzirom na povećanu tražnju na tržištu rada, u građevinarstvu posla svakako ima. Takođe, postoji inicijativa građevinskih kompanija, da, uz određene olakšice - subvencije, u okviru kompanija budu formirani centri za obuku i prekvalifikaciju radnika u građevinarstvu. Potrebno je i intenzivnije upoznavanje dece i roditelja sa obrazovnim profilima i mogućnostima zapošljavanja u građevinarstvu, prilikom upisa u srednje škole. Zato, nastojimo da kroz Udruženje, na najbolji način, zastupamo interese privrednika počev od pružanja podrške i odgovora na tekuća pitanja, preko pokretanja inicijativa za izmene i dopune zakonskih propisa, učešća u radu radnih grupa u nadležnim ministarstvima.
SUVOMONTAŽNA GRADNjA
TOKOM 2019. godine, Udruženje za građevinsku industriju je, sa Grupacijom suve gradnje RS, pripremilo i izdalo knjigu "Suvomontažna gradnja, Standardizovani opisi radova, pravila za obračun i normativi", pomoću koje će izvođači radova preciznije kreirati ponude za obavljanje poslova, a sami radovi će biti kvalitetnije izvedeni primenom pravila datih u knjizi.
- U cilju digitalizacije, u okviru građevinske industrije, pokrenuli smo inicijativu za uvođenje mogućnosti za elektronsko vođenje građevinskog dnevnika i građevinske knjige - govori Vuletić. - U komunikaciji smo sa NALED povodom projekta za uvođenje olakšica za prijavljivanje sezonskih radnika u građevinarstvu. U narednom periodu nastavićemo da kroz povezivanja relevantnih aktera pospešujemo trendove rasta u građevinskom sektoru.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)